U nedjelju je na National Geographicu prikazana prva epizoda dokumentarno-igrane serije “Mars”. Producent joj je tvorac cijelog niza hollywoodskih blockbustera Ron Howard, koji je i dobitnik dvaju Oscara. Učinio je to zajedno s Brianom Grazerom s kojim je surađivao na nizu uspješnica. Reklo bi se da boljeg čovjeka od Howarda za ovakav projekt ne bismo ni sami pronašli, osim možda Stevena Spielberga. Za ovo Howard sasvim sigurno ima iskustva, podsjetimo, jedan je od poznatijih njegovih filmova “Apollo 13”. Šestodijelna serija nema lak zadatak, mora pokazati kako bi mogao izgledati put na Mars, odnosno na koji bismo način tamo uopće mogli stići.
Sudeći prema prvoj epizodi, Howard je od tematike puta na Mars, koja je sada već uobičajena i u medijima i na velikom ekranu, uspio napraviti zanimljivu i napetu seriju. Reklo bi se čak i relevantnu. Jer, već na samom početku postat će vam jasno da autori serije uopće ne postavljaju pitanje hoćemo li ići na Mars, naime, oni već imaju i godinu – 2033. Drugo, u seriji se odmah kao činjenica ističe da ćemo to učiniti pomoću opreme koju će izraditi SpaceX Elona Muska. U medijskim napisima koji su najavljivali seriju isticalo se da su Howard i Grazer dobili pristup Musku i njegovoj kompaniji gdje su snimili do sada neviđen materijal u samoj kompaniji SpaceX. Doista i jest tako. Mars se uglavnom oslanja na tog karizmatičnog američko-južnoafričkog poduzetnika i njegovu svemirsku kompaniju.
Eminentni sugovornici
Prizori ushićenja pri polijetanju SpaceXovih raketa, razočaranja, ali i očaja nakon eksplozija u zraku ili neuspješnih spuštanja teško se mogu izraziti riječima. Nevjerojatni su to prizori iz samog srca Muskove vizije izgradnje ponovno upotrebljivih raketa na kojima on temelji uspješno osvajanje Marsa. Razlog je, podsjetimo, jasan, moramo postati interplanetarna vrsta ako mislimo opstati.
– Da se nije moglo ponovno upotrijebiti Kolumbove brodove, danas ne bi bilo Amerike. Isto je i s Marsom, rakete koje ljude šalju gore moraju biti ponovno upotrebljive – kaže Musk u “Marsu”. No, osim njega, pojavljuje se ovdje i cijeli niz eminentnih sugovornika poput popularnog fizičara Neila deGrassea Tysona, nekadašnjeg astronauta Charlesa Boldena, samog Andyja Weira, autora “Marsovca” ili Charlesa Elachija, umirovljenog direktora NASA-ina Jet Propulsion Laboratoryja pod čijim je vodstvom na Mars poslan rover Curiosity.
– Prije nego na Mars pošaljemo čovjeka, trebat ćemo poslati sonde i robote koji će za nas napraviti inicijalna istraživanja. Prije nego što stigne čovjek, morat ćemo poslati hranu i sve potrepštine zajedno s vozilima kojima će se ti ljudi vratiti – rekao je Charles Elachi.
Ne treba spominjati da je riječ o raskošnoj produkciji, što se najbolje vidi u igranom dijelu serije.
Realan prikaz putovanja
Maksimalno se, ističu producenti, pazilo da prikazano putovanje odražava sve ono što danas realno pretpostavljamo da bi putovanje na Mars moglo biti. Učinit ćemo to raketom koja se može vratiti na Zemlju, a posada Daedalusa, prvog broda koji će odletjeti na Mars, imat će šest članova. To će biti dosad najsnažnija proizvedena raketa, u svemir će moći ponijeti 40 tona. Prvi ljudi koji pristanu otići na Crveni planet tamo će putovati sedam mjeseci. To će dugo vrijeme provesti u bestežinskom stanju, a stručnjaci iz serije reći će da je to kao da ste u krevetu. No, luksuz ljenčarenja neće si moći priuštiti jer ih na kraju čeka prizemljenje na Mars, a onda i težak rad. Neke će nastambe, opisuje se u seriji, morati sagraditi i roboti, jer osvajanje Marsa prije nego što ga naselimo morat će biti postupno. Upravo je to prikazano u seriji.
Glumačka ekipa relativno je nepoznata, a tek će se rijetki prisjetiti Oliviera Martineza koji glumi Eda Granna, direktora Mars Mission Corporationa, dakle personificira Elona Muska, ili korejsko-američke pjevačice Jihae koja tumači Hanu Seung, članicu posade letjelice Daedalus, prve koja leti na Mars. No, unatoč ponešto patetike u monolozima komandanta misije Bena Sawyera, kojeg tumači Ben Colton, svi svoj posao obavljaju dobro.
Ne zaboravimo ni u jednom trenutku, smisao je serije da što je moguće realnije prikaže put na Mars i sve ono što čovjeka tamo čeka. Prizori koje nam je ekipa National Geographicove serije priredila zapanjujući su. Mars izgleda upravo onako kako nam je bezbroj puta opisivan, očito su i maksimalno korištene sve nove snimke Crvenog planeta. On je nepristupačan, beživotan, gotovo nemoguć za kretanje, što će posada shvatiti već na početku. Ne trebamo vjerojatno spominjati da je scena prvog ljudskog koraka na Marsu najupečatljivija. Unatoč dugom putu i teškoćama, posada na opasnom zadatku ne može sakriti ponos. Ne bismo rekli da se tu baš toliko pretjeralo. Uostalom, ako su autori u pravu, doznat ćemo to možda i prije nego što se nadamo.
>> Elon Musk: Mars bi trebao biti mjesto na koje svatko može otići
Realno čovječanstvo trenutno nema razloga ići na Mars, osima da samom sebi dokaže da to može (isto kao i putovanja na Mjesec). Kad razvijemo fuzijsku nuklearnu tehnologiju onda će eksploatacija helija3 učiniti kolonije i trajna naselja na mjesecu isplativima. Po pitanju opstanka čovječanstva, potrebno je najmanje 700.000 ljudi da se održi genetska raznolikost i uspješan nastavak vrste, dok ćemo moči doseliti toliki ili veći broj ljudi na Mars, dotle ćemo vjerojatno razviti učinkovitu obranu za večinu prirodnih katastrofa, od udara asteroida do oluja i potresa. Također neka nitko ne gaji iluzije da će se u jednom trenutku Zemlja i Mars zaratiti, najvjerojatnije zbog želje Marsijanaca za samostalnošću.