Svečanim koncertom u HNK Ivana pl. Zajca u subotu, 29. listopada obilježit će se 10. obljetnica Riječke filharmonije, utemeljene 2001. godine upravo zahvaljujući intendantici riječkoga kazališta Nadi Matošević Orešković i Ivici Rušinu, akademskome glazbeniku i diplomiranom pravniku, koji je 2005. godine ravnateljstvo prepustio Marijanu Oreškoviću.
Prijašnje pokušaje osnivanja Riječke filharmonije glazbenih umjetnika Borisa Papandopula i Vladimira Benića uspjela je ostvariti N. Matošević Orešković, ujedno umjetnička ravnateljica Riječke filharmonije. U deset godina Riječka filharmonija ugostila je mnoge domaće i svjetske glazbenike. Na obljetničkom koncertu izvest će se djela Berislava Šipuša, Petra Iljiča Čajkovskog i Sergeja Rahmanjinova pod ravnanjem maestre N. Matošević. Vrsnim riječkim glazbenicima pridružit će se i mlada pijanistica Martina Filjak. Ideja se, kazala je N. Matošević Orešković, rađala tijekom duljeg razdoblja, trebalo je vremena da se sve slegne i stvori slika kako bi Filharmonija trebala funkcionirati.
Najviše ocijene
– Zahvaljujući senzibilitetu I. Rušina, koji je bio nužan za razumijevanje tijela kao što je Riječka filharmonija, uspjeli smo pronaći modus koji, evo, djeluje i danas, a to je suradnja s kazalištem i Gradom Rijekom. Uz financijsku pomoć Grada, Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture, kao naših stalnih pokrovitelja, naravno, financiramo se i iz vlastitih prihoda, odnosno sponzorstava. Budući da je kazalište pod pokroviteljstvom Zagrebačke banke, istu suradnju uspjela je ostvariti i Riječka filharmonija, u kojoj sudjeluju gotovo svi glazbenici našeg opernog orkestra, njih više od 90 posto. U nekim projektima u kojima trebamo veći broj glazbenika gostuju kolege koji rade u školi, na Akademiji, dolaze nam gosti iz Zagreba, Ljubljane, Trsta i Udina. Riječ je o širokom spektru suradnje s različitim umjetnicima – kazala je N. Matošević. Prisjetila se samih početaka, strahova i dvojbi, ali je, dodaje, inauguracijski koncert, osim što je bio potpuno rasprodan, u anketi o kazališnoj sezoni tada ocijenjen najvišom ocjenom. Bio je to znak i poticaj da smo na pravome putu i da trebamo ići dalje, kazala je. Među koncertima koji su obilježili desetogodišnji rad Filharmonije N. Matošević rado izdvaja onaj održan 2003. u prostoru industrijske baštine, u tvornici Torpedo.
– Okupilo se više od tisuću ljudi, a na programu je bila Beethovenova "Eroica". U prirodno akustičnom ambijentu održan je koncert posebnog naboja posvećen svim žrtvama torpeda, osobito prožet emocijama.
Baza je u kazalištu
Održali smo ondje još dva koncerta, program Carmina Burana i Beethovenovu 9. simfoniju – veli N. Matošević. Ističe da se kontinuiranim radom održava kvaliteta samog orkestra, ne samo Riječke filharmonije već i opernog orkestra koji u posljednje vrijeme često prima pohvale kao vodeći kazališni orkestar u državi, te dodaje da je Filharmonija tomu djelomično pridonijela. Unatoč nastupima na raznim gradskim lokacijama, N. Matošević kaže kako su njihova baza nastupi u kazalištu koji okupljaju brojne umjetnike, ponajviše mlade hrvatske i inozemne izvođače te dirigente. Na programu su vrlo često i skladbe hrvatskih skladatelja. U ovim teškim vremenima, dodaje, želja je publici uvijek ponuditi nešto novo, zanimljivo i atraktivno, ali u skladu s financijskim mogućnostima. Maestra Matošević osobito je sretna što je upravo za ovu prigodu Berislav Šipuš skladao glazbu "More Rijeka".
Ta izvedba ˝Eroice˝ je bila nešto najstrašnije što sam čuo ikada u životu...kao i izvedba ˝Carmina burane˝ C.Orffa....Nada Matošević doslovno uništava kriterije glazbe u Rijeci i svojim djelovanjem dovodi Riječko kazalište u tešku provincijanu zasljepljenost...Trenutno je obuzeta time da sjajnog umjetnika, koreografa, baletana i ravnatelja riječkog Baleta makne iz kazališta jer joj smeta...Što Ozren Prohić tamo radi kao ravnatelj Opere, a osuđen je za kriminal na Sudu....Uz to je nikakav redatelja...Ali ako imate Gradonačelnika koji nema pojma o kulturi to i nije čudo... Ta žena nigdje ne dirigira , nitko je neće....Još jedna sramota hrvatske kulture