Ugledni hrvatski leksikograf, književni kritičar i izdavač Velimir Visković na čelu je inicijativnog odbora za osnivanje Hrvatskoga društva pisaca koje osnivačku skupštinu ima ove subote u 10 sati u Zagrebačkom kazalištu mladih.
Koliko pisaca očekujete na osnivačkoj skupštini?
- Oko 150 pisaca izrazilo je želju da pristupi našem Društvu. Naravno, teško se može očekivati da će svi doći, mnogi moraju putovati i iz drugih gradova. Imat ćemo i nešto gostiju, starijih pisaca koji sa simpatijama prate naša nastojanja, a vjerojatno će se pojaviti i netko od zainteresiranih pisaca koje nismo pozvali zbog raznoraznih, često organizacijskih razloga (recimo, nismo uspjeli dobiti adresu ili telefonski broj).
Hoćete li u članstvo HDP-a primati i pisce koji nisu iz Hrvatske?
- Da, u članstvu će biti niz pisaca koji ne žive u Hrvatskoj, ali važni su za hrvatsku književnost, poput Ivana Lovrenovića i Mile Stojića iz Sarajeva, Josipa Mlakića iz Uskoplja, Predraga Matvejevića iz Rima, Branka Sbutege iz Kotora; nadam se da će našim članicama postati i Vesna Krmpotić iz Beograda, Irena Vrkljan iz Berlina i Dubravka Ugrešić iz Amsterdama.
Kako ćete konkretno pomoći hrvatskoj knjizi, a još više hrvatskim autorima?
- Jedan dio naše aktivnosti bit će usmjeren prema popravljanju materijalnog položaja autora. Namjeravamo predložiti Ministarstvu kulture neke konkretne korake: rezerviranje jednog dijela potpore namijenjene tiskanju domaćih knjiga za autorski honorar, dodatno nagrađivanje najuspjelijih knjiga na isteku godine iz posebnog fonda za prevođenje naših autora u inozemstvu. Ima i niz drugih prijedloga o kojima će javnost više saznati kad dođe vrijeme za to.
Hoćete li hrvatskim izdavačima predložiti visinu najmanjeg iznosa za autorski honorar?
- U situaciji kada tiskanje domaćih knjiga izdavačima u najvećem broju slučajeva donosi gubitak (koji se anulira državnim otkupom) nemoguće je iznuđivati od izdavača bilo kakvu zaštićenu cijenu arka. Izdavači bi, ako ne nađu ekonomski interes, na to odgovorili obustavljanjem tiskanja domaćih autora. Realnije je tražiti zaštitu autorskog rada od Ministarstva kulture, koje je dosad više štitilo nakladnike nego autore (najvećim dijelom zbog loše strategije postojećeg DHK).
Očekujete li dolazak ministra kulture na vašu skupštinu?
- Nismo pozvali na skupštinu nijednog političara iako ćemo morati s njima pregovarati pa ne bi bilo dobro da budemo u lošim odnosima. Nismo - nastojeći da izbjegnemo politizaciju - u naše članstvo pozvali ni neke od političara pisaca koji bi itekako bili dobrodošli u svakoj organizaciji pisaca poput, recimo, Zlatka Kramarića, Vesne Pusić, ili, na drugoj strani, Ive Sanadera, autora nekoliko solidnih knjiga komparatističke esejistike.
Što će biti s "Republikom", Zagrebačkim književnim razgovorima, "Mostom", "Europskim glasnikom?"
- "Europski glasnik" i "Republiku" namjeravamo nastaviti izdavati u sklopu novog Društva. Cijela redakcija koja "Republiku" uređuje već godinama ostala je na okupu i prijavili smo se na natječaj Ministarstva kulture za sljedeću godinu. Nije ništa neobično u činjenici da neki časopis mijenja izdavača. Uostalom i "Republika" je već više puta prelazila od jednog izdavača drugome; njezin prvi izdavač bio je Nakladni zavod Hrvatske. Ne osporavam pravo kolegama koji ostaju u DHK-u da i oni prijave svoju koncepciju časopisa. Konkurencija projekata nije loša stvar. Nije isključeno da će i njihova i naša koncepcija dobiti potporu; u tom će slučaju vjerojatno jedna od dviju redakcija morati promijeniti naziv. Najvažnije je da se jedan dobar časopis očuva.
Za "Europski glasnik" mislim da je i kolegama u DHK-u jasno da je to osobni projekt Dražena Katunarića i Žarka Paića, koji će biti u našem Društvu; doista ne vidim tamo nikoga tko bi "Glasnik" mogao uređivati. Katunarić će u našem Društvu nastaviti i svoj izdavački program; on ga je sam kao urednik sastavljao i pribavljao novac za ta izdanja; nitko DHK-u ne priječi da imenuje novog urednika koji će osmisliti drugi program i ponuditi ga Ministarstvu radi dobivanja potpore. Ako se klima u DHK-u promijeni, ne isključujem ni suradnju oko niza pitanja koja su u zajedničkom interesu. Mogli bismo surađivati i oko Zagrebačkih književnih razgovora, Šoljanovih dana, "Mosta" itd.
Dobiva li DHK u vašoj udruzi partnera ili suparnika?
- Možemo biti partneri koji surađuju, ali nije loše ako budemo i suparnici koji se natječu da pokažu kako se nešto može učiniti bolje.
Kada ćete i hoćete li uopće izaći iz DHK?
- Kad osnujemo HDP, ja osobno namjeravam istupiti iz DHK-a; ne vidim previše smisla u dvostrukom članstvu, osobito ako novo Društvo osigura porezne i druge povlastice koje nudi DHK. Ali to nije obveza i drugih članova; Inicijativni odbor našega Društva odlučio je da to prepusti volji svakog člana.
Tko će sve biti kandidat za novog predsjednika HDP-a?
- Zasad su kandidati za predsjednika HDP-a Branimir Donat i moja malenkost.
Razgovarao Denis Derk