Najdugovječniji portal za knjigu Moderna vremena ovih je dana javnosti predočio top-listu najprodavanijih knjiga. Čitatelji tako mogu saznati koji su naslovi bili najprodavaniji ovog travnja i svibnja u tridesetak hrvatskih knjižara.
Ljubitelji čitanja sigurno će diskutirati o činjenici da se na prva tri mjesta strane beletristike nalazi serijal “Male žene” Louise May Alcott, da je najprodavanija domaća knjiga “U malu je uša đava” Tisje Kljaković Braić, a najprodavanija slikovnica ona Vojka Vrućine “Ne može”. Ili da je prva na top-listi kuharica knjiga Anite Šumer “Kvasomanija”, a na top-listi biografija knjiga Michelle Obame “Moja priča”. I dok u drugim zemljama postoje brojne top-liste o prodaji knjiga, ali i puno više podataka o tržištu knjiga, mi smo po tom pitanju jako “tanki”. Zašto je tome tako, pitamo autora i voditelja top-liste knjiga i glavnog urednika Modernih vremena Nenada Bartolčića.
– Nažalost, knjižni sektor u Hrvatskoj, a naročito njegov “biznis-dio” (nakladništvo, knjižarstvo) propustio je ustrojiti se na način kako funkcionira bilo koje ozbiljnije knjižno tržište u Europi i svijetu. Počevši od toga da se nakladnici i knjižari nisu organizirali u samostalne, međusobno odvojene strukovne udruge koje će svoje interese ravnopravno koordinirati u, npr., postojećoj Zajednici nakladnika i knjižara pri HGK, kao i zajednički razvijati analitička oruđa pomoću kojih će moći mjeriti učinkovitost branše. Zametak tog šireg modela prikupljanja i obrade podataka mogla bi biti top lista knjiga koju smo pokrenuli u tvrtki Moderna vremena info. Osim populariziranja knjiga i poticanja kupnje istih, top-lista knjiga će ubrzo početi pokazivati i kakve je “krvna slika” knjižne branše jer prodaja knjiga kroz knjižarsku mrežu najreprezentativniji je mogući uzorak, iako ne i jedini. Nadam se da ćemo u nekom idućem koraku inicirati i izgradnju elektroničkog Books In Print kataloga – veli Bartolčić kojeg pitamo zašto se naši nakladnici ne hvale ponovljenim nakladama knjiga?
– Na prvu loptu moglo bi se pomisliti da tu netko želi nešto prikriti pa, ako nakladnik od autora skriva podatak o nakladi, onda može manipulirati i izvještajima o prodaji knjige, ali ne bih razmišljao u tom pravcu. Prije bih rekao da oklijevaju jer ne vide što bi javno iznošenje tih podataka promijenilo u njihovom poslovanju. Naravno, takvo oklijevanje je krivo i nadam se da će se promijeniti. S druge strane, frustrirajuće je da se posljednjih godina naklade smanjuju. Sve je manje naslova koji idu u ponovljenima nakladama i novim izdanjima pa ponekad zvuče i smiješno objave da je knjiga ubrzo po izlasku već u dotisku,ili čak da se tiska i novo izdanje. Jer, nije isto kada “rasprodaš” početnih 300-500 komada ili 1500 neke knjige, gdje je ova potonja brojka za mnoge naslove već godinama nedostižna sveukupna naklada – tvrdi Bartolčić. Moderna vremena objavila su top listu za travanj i svibanj. Koliko je to relevantno budući da su u dijelu tog perioda knjižare bile zatvorene zbog karantene?
– Svaki je podatak relevantan jer ga možeš uspoređivati s nekim novim podatkom. Upravo dovršavamo podatke o prodaji u lipnju i moći ćemo povući usporedbu. Top-lista trebala je izaći u javnost početkom proljeća, ali se onda dogodio lockdown i knjižare su mjesec i pol dana bile zatvorene. Mislim da će biti zanimljivo uspoređivati najnovije podatke (podaci za lipanj će idući tjedan biti vani) s postkarantenskim rezultatima i pogledati za kakvim knjigama ljudi posežu u vremenima nesigurnosti, pojačanog stresa, “odrezanih” društvenih veza, pa i izolacije... – veli Bartolčić. Top-lista Modernih vremena prikuplja podatke iz 30 knjižara. A koliko ih uopće imamo i u kojem je postotku internet preuzeo trgovinu knjigama?
– Tržišno bitnih knjižara možemo nabrojiti stotinjak. Mi smo za početak startali s vrlo respektabilnom trećinom. Očekujemo da ćemo uskoro popis knjižara znatno povećati i pokriti sve važnije knjižare u Hrvatskoj. Naravno, pod uvjetom da projektu uspijemo osigurati dodatno financiranje na dulji period. Razvijati ovakav projekt zahtijeva jako puno posla oko prikupljanja i obrade podataka, a neki izvještaji stižu nam u nekompatibilnim formatima, bez ključnog podatka kao što je ISBN knjige ili s netočno napisanim naslovima... Top lista knjiga je “work in progress”. Ovu prvu fazu izgurat ćemo vlastitim ulaganjem nebrojenih radnih sati, uz inicijalnu potporu dobivenu kroz prošlogodišnji natječaj poduzetništva u kreativnim i kulturnim industrijama, no taj inicijalni “push” daleko je od dovoljnog. Što se internetske prodaje tiče, ako pretpostavimo da je prije pandemije koronavirusa internetska prodaja bila na razini 5-7 posto od sveukupne prodaje knjiga u Hrvatskoj, i recimo da se ona (na godišnjoj razini) udvostručila ovim masovnijem “otkrićem” digitalnog, to još neće presudno promijeniti činjenicu da se kroz knjižarsku mrežu proda između 40-50 % knjiga namijenjenih tržištu. Postoji i dosta knjiga koje u knjižarama teško možete pronaći, koje se rade za ciljane kupce, knjižnice, institucije, a ostatak se nastoji prodati direktnom prodajom, mimo knjižara, a sve više preko nakladničkih “virtualnih prodajnih salona” koje mnogi pogrešno nazivaju (web) knjižarama jer to knjižare ipak nisu. Knjižare su nešto puno više – tvrdi Bartolčić.
Kada je emisija Pola ure kulture objavljivala top-listu, ta je lista često bila meta kritika. Kako će Moderna vremena izbjeći eventualne kritike?
– Odmah smo knjižarima objasnili da želimo raditi transparentu top-listu knjiga i da nas ne zanima da nam oni u mjesečnim izvješćima pošalju kratke liste tipa “20, 50 ili 100 najprodavanijih” gdje će u slučaju tzv. nakladničkih knjižara i preko 50% izdanja biti izdanja nakladnika-vlasnika, već da inzistiramo na uvidu u tzv. dugi rep prodaje, u praktički sve prodane knjige s hrvatskim ISBN-om koje su prodali tog mjeseca, makar i samo komad ili dva. Gradimo odnos uzajamnog povjerenja s knjižarima, ali potpisujemo i vrlo “čvrst” ugovor o poslovnoj suradnji gdje se svaka strana obvezuje na poštivanje pravila igre. Vjerujem u vjerodostojnost i transparentnost projekta jer, kada to ne bi tako funkcioniralo, mi bismo top-listu jednostavno ukinuli – kategoričan je Bartolčić.
pa ne kaže se komad ili dva prodane knjige,kaže se primjerak,primjeraka,dakle broj primjeraka, a da u hrvatskoj ima stotinu "tržišno bitnih knjižara" može izjaviti samo onaj tko ima za cilj musti lovu iz ministarstva kao pod šifrom to je puno posla,kolacioniranje,selektiranje..et bla bla uhljeba iz hodnika ministarstava i ureda