ZAGREB - Hrvatska delegacija koja je prisustvovala otvorenju nove Aleksandrijske knjižnice, u kojoj su, uz predsjednika Stjepana Mesića i suradnike, zamjenica ministra kulture Biserka Cvjetičanin te ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice dr. Josip Stipanov, uz svečanu ceremoniju otvorenja imala je i svoje posebne zadaće. Tako je dr. Stipanov novoj knjižnici darovao 200 hrvatskih naslova. Zanimalo nas je koji su sve naslovi odabrani kako bi i hrvatska riječ, zajedno s autorima i istraživačima iz svijeta, bila prisutna u ovoj velikoj svjetskoj riznici znanja za 21. st., koja na početku uz vrijednu egipatsku literaturu pola svoga fonda planira za strane sadržaje.
Među hrvatskim knjigama koje je dr. Stipanov predao prekjučer otvorenoj Aleksandrini, brojni su naslovi koji ilustriraju povijest hrvatske pismenosti, kulture, povijesne teme, umjetničke monografije i regionalne monografije, enciklopedije, opći leksikon i rječnici, posebna izdanja o nacionalnim parkovima do pregleda naše nacionalne kuhinje i numizmatike.
Kako nam je rekla Zagorka Gligora, zadužena u NSK za odnose s javnošću, jedan dio izdanja različitih izdavača odnosi se na stariju hrvatsku književnost koju primjerice ilustrira reprint "Judite" Marka Marulića, potom reprint "Senjskoga misala" do knjige o Bašćanskoj ploči. U Aleksandrini će se moći čitati Klaićeva "Povijest Hrvata", "Hrvatske granice" Ljube Bobana, kao i povijesne teme Žarka Dadića i Trpimira Macana.
Što na hrvatskom, što na engleskom jeziku, čitateljima će biti dostupne i brojne umjetničke monografije od Marasovićeve "Dioklecijanove palače", "Zagreba " Lelje Dobronić, Hitrecova "Zagreba hrvatske prijestolnice", Gagrina "Meštrovića", izuzetno vrijednoga reprinta "Časoslova Farnese" najznačajnijega hrvatskoga renesansno-manirističkog minijaturista J. J. Klovića, do povijesno-umjetničke hrvatske baštine "Hrvatsko slikarstvo i kiparstvo 19. i 20. st." Grge Gamulina te velikih kataloga za rimsku izložbu umjetnosti i kulture na hrvatskom tlu.
Veliki popis zaključuju priručnici o hrvatskim dvorcima i perivojima te o našoj kulinarskoj tradiciji i numizmatici.
D. Jendrić