Vjerujem da će ovaj projekt trajati jako dugo pa dopustimo vremenu da se koji put našali sa svima nama. Tako je to lani vječni optimist Dražen Siriščević komentirao nevrijeme zbog kojeg je 11. koncert Opera pod zvijezdama održan na zagrebačkoj Šalati morao biti prekinut prije kraja. Iz sigurnosnih razloga.
No, ni vječni optimizam nije garancija uspjeha. Zbog besparice, moćna i zapravo bogata Hrvatska radio-televizija odlučila je prekinuti vlastitu tradiciju pa, prema svemu sudeći, ove godine neće biti Opere pod zvijezdama. Tako je to javnosti objavio baš Dražen Siriščević, neumorni promicatelj opere na ovim hrvatskim prostorima i sadašnji ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Dočekali smo i to. Hrvatska je (konačno) ušla u Europsku uniju i, umjesto da sada imamo još veće obilje opernih izvedbi i koncerata, makar u brojnim programima HRT-a, koji ima status i sve privilegije javne televizije, sada je počelo kresanje i onih kulturnih televizijskih projekata i programa koji su imali i svoju publiku i svoje opravdanje.
Opera pod zvijezdama bio je doista hvalevrijedan televizijski proizvod, u svojim počecima još vezan za popularnog opernog dirigenta Vjekoslava Šuteja. Na tim koncertima na otvorenome koji su popularizirali opernu umjetnost onako kao što se to provjereno radi u velikim europskim metropolama poput Beča i Berlina, vrlo su često nastupali i hrvatski mladi operni pjevači koji su stekli ime u inozemstvu, ali u hrvatskim opernim kućama nastupaju iznimno rijetko ili nikada poput Janje Vuletić, Miljenka Turka, Evelin Novak, Margarete Klobučar, Marka Mimice… Bilo je tu proteklih godina i veterana, poput Ruže Pospiš Baldani, ali i onih pjevača koji suvereno vladaju hrvatskom suvremenom opernom produkcijom poput Dubravke Šeparović Mušović, Valentine Fijačko, Martine Zadro, Kristine Kolar, Tomislava Mužeka, Ljubomira Puškarića, Luciana Batinića… I da. Svaki je od jedanaest do sada održanih koncerata Opere pod zvijezdama imao dobrotvorni karakter i pružio pomoć onima kojima je pomoć šire zajednice potrebna, bilo da je riječ o oboljelima ili djeci i mladima kojima je potreban novac za školovanje.
Iz svih ovih razloga, Opera pod zvijezdama doista je bila projekt koji kuća poput HRT-a nikako nije smjela odbaciti onako kao što je to Pepeljugina maćeha odbacila Pepeljugu, ali na svoju sramotu i na svoju štetu. Kada se tome pridoda i stalno prebacivanje popularne TV emisije Opera box iz lošeg termina u još lošiji, onda je jasno da je HRT proglasio rat operi. Doduše, treba biti pošten i reći da na svojem 3. programu HRT relativno često daje prostor opernoj umjetnosti čak i u emitirajući cjelovite operne produkcije iz hrvatskih nacionalnih kuća ili s hrvatskih festivala, ali to nikako ne znači da ekstrovertiranoj i komunikativnoj emisiji poput dugovječne Opere box ne treba osigurati bolji termin nego što je to nedjelja u vrijeme kada se na 1. programu HRT-a daje intervju Aleksandra Stankovića. No, loš odnos i prema Operi box, ali i loša odluka o ukidanju Opere pod zvijezdama, očito nisu samo eksces. Pa zar se već neko vrijeme u javnost ne pušta i informacija o ukidanju kultne kulturnjačke emisije Pola ure kulture, koja postoji već dvadeset godina kao autorski projekt Branke Kamenski? Kad već ne zna stvoriti svoje brendove, onda vodstvo HRT-a uništava postojeće, one koje je naslijedilo od prethodnika. Već viđeni scenarij vladanja koji se, očito, prakticira i u komunizmu i u kapitalizmu. Jer glupost nema ideološki predznak.thodnika. Već viđeni scenarij vladanja koji se, očito, prakticira i u komunizmu i u kapitalizmu. Jer glupost nema ideološki predznak.