Orkestar je u sjajnoj formi, ali bez nove dvorane za nas nema budućnosti

U velikoj dvorani Lisinskog napokon je u srijedu ujutro, nakon duge tišine koju je prekidala samo buka radova na sanaciji oštećenja iz potresa, zasvirao jedan orkestar. Bila je to Zagrebačka filharmonija na pokusu za koncert kojim će sutra, 24. rujna, otvoriti svoju novu sezonu. Energičan mladi šef-dirigent Dawid Runtz pripremio je za tu prigodu Mazurku iz opere Halka svog sunarodnjaka, velikog poljskog skladatelja Stanislava Moniuszka, nedovoljno ili nimalo poznatog hrvatskoj publici. Nakon toga slijedi najpopularnija od svih Mozartovih simfonija, ona u g-molu br. 40 te kao veliko finale otvorenja sezone Prva simfonija u D-duru Gustava Mahlera, poznata i pod nazivom "Titan".

Dan nakon nastupa u Lisinskom, Zagrebačka filharmonija u subotu gostuje u Mariboru, a u nedjelju prema već ustaljenoj tradiciji svoj prvi koncert sezone daruje publici u Vukovaru.

Prema onome što sam čuo na pokusu već u utorak, još uvijek u maloj dvorani Lisinskog, orkestar je u vrhunskoj formi, a snažan vjetar u filharmonijska jedra orkestru je dalo i nedavno gostovanje na jednom od najvećih i najznačajnijih europskih festivala u Bukureštu koji nosi ime rumunjskog skladatelja Georgea Enescua. Tamo se naš orkestar, također pod vodstvom maestra Runtza, našao u selekciji najizvrsnijih europskih, a time i svjetskih orkestara kao što su Londonski simfonijski orkestar, amsterdamski Concertgebouw, Minhenska filharmonija, Franucski nacionali orkestar, Filharmonijski orkestar milanske Scale i mnogi drugi.

- Poziv na jedan od najvećih svjetskih festivala i u tako birano društvo najboljih orkestara nama nije došao slučajno, nego je rezultat preporuke koju je netko dao na temelju naše kvalitete koja je u posljednjih nekoliko godina u neprestanom uzletu. Za orkestar je to gostovanje bilo veliko nadahnuće, poput velikog i snažnog udaha svježeg zraka nakon dugog zarona i protekle teške godine u kojoj, svemu usprkos, mi ni jednog trenutka nismo stali s radom – rekao mi je ravnatelj Zagrebačke filharmonije Mirko Boch i to pojačao tvrdnjom da je orkestar u formi u kakvoj odavno nije bio. A to nije bilo lako održati.

- Godinu i pol dana smo radili gdje god smo mogli. Naravno, pandemija je napravila svoje, briga za zdravlje glazbenika i publike je bila na prvom mjestu, ali potresi zbog kojih je bio zatvoren Lisinski napravili su svima nama nemjerljivu štetu. Svirali smo gdje god smo stigli, isprobali smo sve moguće prostore u Zagrebu, od Tvornice kulture i Laube, do crkve sv. Križa i Doma HV-a. Našoj vjernoj publici je bilo teško uopće slijediti nas i znati gdje smo. Mi imamo dotaciju Grada koji je naš vlasnik i čiji smo mi simbol, mi imamo misiju stvarati bolje i plemenitije društvo, ali ne može Grad pokriti sve naše troškove, od žica za instrumente do frakova, a mi smo ostali bez velikog djela vlastitog prihoda od ulaznica, a da ne govorimo koliko je sada osobito teško naći sponzore – opisuje gospodin Boch proteklo pandemijsko razdoblje u kojem je orkestar, usprkos svemu, uspio održati osamdeset posto predviđenih programa.

No, sve to ostavilo je ozbiljne posljedice u prvom redu na publiku. Broj pretplatnika dramatično je pao s 2500 na 1100.

- Razumljiv je strah ljudi za vlastito zdravlje, a i osjećaj neizvjesnosti zbog zatvorenosti dvorane. Mnogi sigurno još i ne znaju da je Lisinski ponovo otvoren i mi vjerujemo da ćemo uspjeti dobiti još nekoliko stotina pretplatnika, što starih, što novih, a u tu svrhu smo za prodaju pretplata ponudili i posebne pogodnosti – govori Boch i dolazi do teme koja mu je već godinama, a sada osobito najvažnija.

- Dvorana, dvorana, dvorana! Sve nam je ovo pokazalo da bez svog vlastitog doma Filharmonija ne može ni napredovati, ni normalno raditi. Štoviše, ako ne pristupimo izgradnji nove koncertne dvorane Filharmonija će u bližoj budućnosti sigurno potonuti. Nama bi bila dovoljna dvorana od tisuću mjesta u kojoj bismo mogli svakog tjedna, umjesto jednog, održati barem dva koncerta u našim ciklusima. No, što je jednako važno, ako ne i najvažnije, mogli bismo redovito održavati i edukacijske programe za djecu i mlade, što je u ovom trenutku krucijalno i za Filharmoniju i za našu kulturu općenito. Svi mi zajedno morao odgajati novu publiku i to moramo raditi strukturalno. Za takav projekt sigurno je moguće dobiti znatna sredstva iz europskih fondova, a iskustva naših prijatelja iz drugih zemalja pokazuju nam da nova dvorana uvijek privuče i veliki broj nove publike, pogotovo kad se realizira i kao atraktivno novo arhitektonsko rješenje. Također, u vlastitoj dvorani mogli bismo i mnogo više snimati. Prije tri mjeseca objavili smo još jedan novi CD s djelima suvremenih hrvatskih skladatelja. Na samom početku ove sezone predstavljamo prvi album s operetnim hitovima koji smo realizirali sa Sandrom Bagarić, a do kraja godine bi velika američka diskografska kuća Parma Recordings, s kojom već dulje vrijeme uspješno surađujemo, trebala objaviti našu snimku "Ježeve kućice". Mi nikada nećemo i ne trebamo biti Beč, London ili Moskva, ali i Zagreb ima sjajnu tradiciju i sjajan orkestar koji može i puno više – s velikom strašću uvjerava filharmonijski ravnatelj, najavljujući i velike planove i nove mogućnosti koje se otvaraju.

- Nakon gostovanja u Rumunjskoj već u rujnu smo trebali imati poljsku turneju, koja je zbog okolnosti odgođena za proljeće. Imamo već ponude i za turneje po Španjolskoj, Kini, Japanu, zovu nas i u Češku. Ali, krucijalna stvar je sada briga za publiku, koja je dodatno u vrijeme pandemije izgubila naviku odlaženja na koncerte, a za to je ključno da dobijemo svoj prostor – ponovio je ravnatelj Boch.

- Ključnu ulogu u svim tim planovima ima i mladi, silno nadaren i agilan maestro Dawid Runtz pred kojim je sasvim sigurno sjajna i velika karijera – uvjeren je ravnatelj s kojim dijelim to uvjerenje, kao i želju da poljski maestro što dulje ostane s nama u Zagrebu.

Za sve to ključna je i podrška Grada, a prema riječima gospodina Bocha komunikacija s novom gradskom vlašću je, s obzirom na sve probleme s kojima se ona nosi, iznenađujuće srdačna, efikasna i konstruktivna, osobito s operativnim zamjenikom gradonačelnika gospodinom Korleatom.

Osim tri redovna pretplatnička ciklusa s probranim domaćim i inozemnim dirigentima i solistima među kojima će i ove sezone biti i veliki maestro Dmitrij Kitajenko, Zagrebačka filharmonije nastavlja i s Off ciklusom u kojem nudi programe koji će, uvjeren je ravnatelj, nastaviti privlačiti novu publiku, poput koncerta "Rock the Opera" koji je na rasporedu u listopadu.

- Optimist sam, ali i oprezan. Mi smo mnogo naših programa stavili i na Youtube, ali bez izravnog kontakta s publikom za nas i za klasičnu glazbu općenito nema budućnosti. Ali, u svakom slučaju, naši glazbenici su gladni glazbe i muziciranja, a siguran sam da je tako i s publikom. Nama samo trebaju uvjeti, pogotovo sada kada je orkestar odlično ekipiran s dovoljno glazbenika i u tako sjajnoj formi, u kojima ćemo moći i pokazati sve svoje mogućnosti. A za to je najvažnija nova dvorana, što je višegodišnji kronični problem i za što je sada sazrelo vrijeme – zaključio je ambiciozni ravnatelj prvog hrvatskog orkestra i kulturnog simbola grada Zagreba.