U jeku ratnih sukoba koji divljaju svijetom stradava sve, pa tako i kulturna baština. Kako bi se osvijestila činjenica što je sve tijekom desetljeća ratova nestalo ili je otuđeno iz okupiranih muzeja i zemalja i s njihovih arheoloških nalazišta, udružili su se UNESCO i Interpol pa do sredine iduće godine planiraju otvorenje prvog virtualnog muzeja ukradenih kulturnih artefakata s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti kulturne baštine.
Prvi je to, dakle, muzej na svijetu u kojem će cilj biti da se broj izloženih predmeta s godinama smanjuje, a ne da se zbirka povećava jer kako koji predmet bude pronađen i vraćen, bit će brisan iz postava ovog muzeja.
Projekt težak 2,5 milijuna dolara (Saudijska Arabija jedan je od glavnih donatora) predstavljen je krajem 2023. godine na konferenciji u Parizu, utemeljen je na Interpolovu međunarodnom popisu umjetnina ukradenih diljem svijeta, a na kojem je više od 52.000 predmeta iz 134 zemlje, podijeljenih u 25 kategorija. Početni postav muzeja sadržavat će oko 600 umjetnina i konstantno će se popunjavati, a posjetitelji će se kroz muzej moći kretati nizom virtualnih prostorija u kojima će se nalaziti precizni 3D prikazi umjetnina, svaki popraćen višejezičnim materijalima koji daju podatke o njihovu kulturnom značaju, porijeklu i važnosti te godini i načinu njihova nestanka, uključujući i osobne priče i svjedočanstva ljudi iz lokalne zajednice iz koje predmet potječe.
– Iza svakog ukradenog djela ili fragmenta krije se dio povijesti, identiteta i čovječanstva koji je otet svojim čuvarima, nedostupan za istraživanje te mu sada prijeti rizik da padne u zaborav – kazala je na pariškoj konferenciji glavna ravnateljica UNESCO-a Audrey Azoulay i dodala: “Naš je cilj je na ovaj način ponovno staviti ta djela u središte pozornosti i vratiti društvima pravo da pristupe svojoj baštini, dožive je i prepoznaju se u njoj. Zato nam je za ovaj projekt trebao arhitekt sposoban rekonstruirati tradicionalni priručnik, dizajnirati prostore razmišljajući izvan okvira i koji zna kako na intiman način povezati materijalno s nematerijalnim.”
Takvog čovjeka pronašli su u arhitektu Francisu Kéréu (potpisuje, primjerice, izgled Serpentine paviljona u Londonu, a živi i predaje na fakultetima arhitekture u Njemačkoj), rođenog u Burkini Faso, dobitnika arhitektonskog Oscara – Pritzkerove nagrade, zbog, kako je to tada žiri obrazložio, “sposobnosti osnaživanja i transformacije zajednica kroz proces arhitekture te stvaranje uglavnom u područjima opterećenim ograničenjima i nedaćama, koristeći lokalne materijale i gradeći suvremene objekte čija vrijednost nadmašuje samu strukturu, stabilizirajući tako budućnost čitavih zajednica.” Nevažan, ali nezaobilazan podatak je da je Kéré ujedno i prvi crnac koji je dobio Pritzkera.
Uglavnom, virtualni muzej ukradenih umjetnina Kéré vizualno temelji na izgledu stabla baobaba, veoma važnog u afričkoj kulturi i simbola pripadanja, a uz koje odlično povezuje simboliku umjetnina koje su krađom “iščupane” iz svojih domovina. Dizajnirao je u tom smislu proširivu virtualnu “rampu, usporedivu s kultnom rotondom Muzeja Guggenheim arhitekta Franka Lloyda Wrighta, koja povezuje regije, zemlje, kulture i spomenutih 600 artefakata koji će činiti uvodnu zbirku, te upravo radi s web-programerima kako bi koncept pretvorio u digitalnu stvarnost.
UNESCO neće do samog otvorenja muzeja otkrivati što će sve s Interpolova popisa biti u tom prvom postavu, ali sudeći po Koaliciji za starine zna se nekolicina njih koje su prioritet, piše The Guardian, a među kojima su natpis na alabasternom kamenu (3. st.) koji je između 2009. i 2011. otuđen iz hrama Awwam u Jemenu, bjelokosni reljef s prikazom lava koji napada Nubijca (7. st. pr. Kr.) ukraden iz Bagdadskog muzeja 2003., zelena kamena maska opljačkana 1970-ih s majanskog nalazišta Rio Azul u Gvatemali i figurica Varahe (5. – 6. st.) uzeta iz hrama u Rajasthanu u Indiji 1988. godine.
Virtualni muzej ukradenih predmeta, “iako neće nadoknaditi fizički nedostatak nestalih umjetničkih djela, barem će im ponovo omogućiti osnovni pristup i pomoći u jačanju zagovaranja njihova povratka”, zaključila je Azoulay, prenosi MDC.