U četvrtak, u Domu hrvatskih likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma 16 otvoren je 33. SALONA MLADIH – TROŠKOVNIK prema koncepciji Martine Miholić i Mije Orsag. Izložba ostaje otvorena do 11. prosinca 2016.
Salon mladih se, već tradicionalno, održava u organizaciji HDLU-a svake dvije godine, a ovo je njegovo 33. izdanje. Riječ je o referentnoj izložbi koja predstavlja presjek aktualne likovne scene mlađe generacije i predstavlja nova umjetnička imena.
Cilj 33. salona mladih je preispitivanje modela financiranja umjetničkog rada kao i egzistencije mladih umjetnika. Salon mladih nastojat će odgovoriti na pitanja koliko je opstanak moguć i kojim se sve sredstvima borimo za boljitak kulture i umjetnika kao individue. Koliko prostora ostaje za potvrđivanje umjetničkog identiteta pojedinca, ali i kulturnog identiteta zemlje? Istovremeno, koliko trenutačna situacija ipak razvija kreativnost umjetnika koji ne odustaju od svoje vokacije?
Danas, u posve permisivnoj likovno – umjetničkoj praksi, doima se kao da postoje opravdanja za sve radove i kao da je istraživanje značenja prevladalo istraživanje izvedbe. Tumačenje se u današnjim kritičkim tekstovima stavlja pred samo djelo i njegove autonomne karakteristike. Smanjivanjem sredstava za financiranje kulturnih djelatnosti oštećuje se i kvaliteta umjetničke produkcije. Kultura je trenutno najbolji primjer struke u kojoj pojedinac ne radi da bi zarađivao, već dijametralno suprotno, zarađuje da bi mogao raditi. Joseph Kosuth tako je termin rada zamijenio terminom propozicija koji na neki način predstavlja osvrt na umjetnost, ali i činjenicu da se umjetničko djelo počelo svoditi upravo na sam proces rada. U dobu digitalne reprodukcije (W.J.T. Mitchell) gotovo je potpuno nestala materijalnost umjetničkog djela (objekt). Sama umjetnička produkcija postala je slojevitija i kompleksnija, što utječe na školovanje budućih umjetnika, kao i na njihov budući položaj na tržištu rada.
Kustosice 33. salona mladih odlučile su problematizirati načine na koji se umjetnik može boriti za svoju egzistenciju te žele predstaviti praktičan presjek metoda i rezultata kojima umjetnik potvrđuje svoje postojanje i djelovanje unutar sve labavije kulturno-umjetničke scene. Problem počinje među mladim generacijama, već pri odabiru zvanja i upisu na umjetničke akademije, a manifestira se u trenutku u kojem pojedinac više nije zaštićen institucijom i izlazi u realnost. Mladi se umjetnici većinom zapošljavaju na radnim mjestima neusklađenim sa strukom i razinom obrazovanja, nevezanim uz struku, a često struku u potpunosti napuštaju, kako bi osigurali osnovne životne uvjete. Samim time, odriču se vremena potrebnog za osobni umjetnički rast i razvoj. Posljedično, ovakav razvoj događaja, u pitanje dovodi i kvalitetu opće umjetničke produkcije te čitave kulturne scene.
Umjetnice/i:
Sukladno koncepciji Troškovnik te propozicijama natječaja, stručni žiri u sastavu: Branka Benčić, povjesničarka umjetnosti i nezavisna kustosica; Kristian Kožul, akad. kipar i multimedijalni umjetnik; Božica Dea Matasić, akad. kiparica; Ivana Meštrov, povjesničarka umjetnosti i kustosica; Martina Miholić, mag. umjetnosti (grafike) i koautorica koncepcije; Mia Orsag, akad. kiparica i koautorica koncepcije; Goran Škofić, multimedijalni umjetnik odabrao je 30 umjetnica/ka:
Jelena Azinović, Stipe Babić, Dragoslav Dragičević, Iva Habus, Luka Hrgović i Dino Julius, Iva Katalinić, Antonio Kiselić Ledinsky, Jelena Lovrec, Luka Kedžo, Tonka Maleković, Ozren Manojlović, Mia Maraković, Mario Matoković, Melita Matović Fligler, Duje Medić, Pavle Pavlović, Ana Petrović, Marija Plečko i Petra Orbanić, Pulska grupa, Mihael Puntarić, Miran Šabić, Melinda Šefčić, Ana Sladetić, Ivan Tudek, Mario Udženija, Josipa Vranjković, Ana Vuzdarić, Vendi Vernić, Ana Zubak, Marko Zubak, dok su kustosice 33. salona mladih pozvale i sljedeće umjetnike:
Vanja Babić, Mihael Giba, Bojan Mrđenović, Bojan Mucko, Janko Petrović.
U okviru 33. salona mladih u Galeriji Proširenih medija (PM) bit će otvorena izložba pod nazivom Izložba nagrađenih autora 32. salona mladih: Fran Makek i Mak Melcher. Podsjećamo, Grand Prix 32. salona mladih dobio je akademski slikar Mitar Matić, za što je nagrađen dvomjesečnom rezidencijom u Parizu, dok su Fran Makek i Mak Melcher dobitnici dvije jednakovrijedne 2. nagrade.
Nagrada Salona mladih jedna je od respektabilnijh nagrada mladim likovnim umjetnicima te osigurava poticaj mladim autorima za daljnju produkciju i umjetničko djelovanje. Uključenjem Hrvats ke poštanske banke kao generalnog pokrovitelja nagrada 33. salona mladih osigurane su 3 novčane nagrade istaknutim umjetnicma u iznosu 10.000,00 kn za HPB Grand Prix nagradu, 7.000,00 kn za 2. nagradu te 5.000,00 kn za 3. nagradu. Proglašenje nagrađenih umjetnika upriličit će se prilikom svečanog zatvaranja 33. salona mladih. Pokroviteljstvom nagrada 33. salona mladih, HPB podržava likovnu scenu autora mlađe generacije i doprinosi promicanju hrvatske vizualne umjetnosti.
POPRATNI PROGRAM 33. SALONA MLADIH:
16.11.2016. u 18.00 sati
Vanja Babić i Nera Miočić: UMJETNOST PREŽIVLJAVANJA;
Bojan Mucko: ZNACI VREMENA – DOKUMENTACIJA PERFORMATIVNOG PROCESA/PERFORMATIVNO PREDAVANJE
23.11.2016. u 18.00 sati
Vanja Žanko i Maja Rožman:
MARKETING I MENADŽMENT KULTURNO – UMJETNIČKIH PROJEKATA
7.12.2016. u 18.00 sati
Nika Radić i Tonka Maleković:
MOBILNOST MLADIH HRVATSKIH UMJETNIKA U MEĐUNARODNOM KONTEKSTU