Imamo dovoljno razloga da ovu obljetnicu povijesnih dimenzija prigodno obilježimo i u Hrvatskoj i pokažemo zagrebačkoj javnosti što je to Društvo u svom radu, doduše kratkoga daha, značilo za gradišćanske Hrvate i hrvatske intelektualce i znanstvenike entuzijaste, iz zemlje matice, tridesetih godina prošlog stoljeća, koji su se zauzimali za uspostavu i jačanje gradišćansko-hrvatskih veza“, rekao je prof. dr. Alojz Jembrih, doktor slavenske filologije i profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu na predavanju održanom u Hrvatskom centru u Beču na temu „ 80 godina od osnutka Društva prijatelja gradišćanskih Hrvata u Zagrebu“.
Istakao je kako je Matica Hrvatska, koja ove godine obilježava 170. godišnjicu svog utemeljenja sigurno ponosna što spomenuto Društvo u istoj godini slavi svoj 80. rođendan, tim više što je ideja o njegovom utemeljenju, kako je rekao, upravo „proklijala“ na sjednici održanoj u Matičinim prostorijama 2. ožujka 1932. godine.
„Godine 1929. utemeljeno je Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću, a u rujnu 1932. u Zagrebu je osnovano Društvo prijatelja gradišćanskih Hrvata s ciljem da moralno i materijalno pomaže svoje sunarodnjake pristigle u 16. stoljeću na područje današnjeg Gradišća i susjednih krajeva u očuvanju i razvoju svoje kulturne individualnosti, naročito u umjetničkom i znanstvenom pogledu“, rekao je Jembrih napomenuvši kako u Hrvatskoj kolaju različiti napisi o datumu i godini osnutka zagrebačkog Društva.
„ Stoga sam otišao do Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu i pretražio sve zapisnike Matice Hrvatske iz tog vremena, potrudivši se da nađem točan datum osnutka i da cijela stvar dobije prave koordinate“, rekao je ovaj poznati hrvatski filolog koji se na području kroatistike uglavnom bavi temama koje nisu istražene ili su nedovoljno istražene. Dodao je kako niz podataka iz zapisnika s Osnivačke skupštine na kojoj je dat i poseban osvrt na 400. godina seobe gradišćanskih Hrvata te pravila i smjernice Društva koje su potpisali Rudolf Matz, dr. Velimir Deželić mlađi i dr. Ivan Esih potvrđuju da je Društvo prijatelja gradišćanskih Hrvata u Zagrebu osnovano 11. rujna 1932. godine.
„Tu povijesnu dimenziju koju sam rasvijetlio trebalo bi ovjekovječiti i objaviti u prigodnoj brošuri kako bi nadolazeće generacije imale točne podatke“, istakao je Jembrih. Napomenuo je da je zbog političkih (ne)prilika u tadašnjoj Hrvatskoj spomenuto Društvo ukinuto odlukom iz Beograda 13. svibnja 1933. godine.
Govoreći o vezama gradišćanskih Hrvata sa starom domovinom ustvrdio je kako su veze hrvatskih i gradišćanskohrvatskih intelektualaca i javnih djelatnika počele postupno oživljavati sredinom 1920-tih godina, uglavnom preko privatnih kontakata. Zapaženu ulogu imali su Ignac Horvat s gradišćanske i Mate Ujević s hrvatske strane. Uz društvene veze s Društvom prijatelja gradišćanskih Hrvata u Zagrebu, postojale su i veze s Hrvatskim književnim društvom sv. Jeronima u Zagrebu, koje je 1930 godine objavilo Horvatovu zbirku gradišćanskih pripovijetki pod naslovom „Gradišćanke“.
„Bio je to prvi djelotvorni i vidljivi kontakt Ignaca Horvata s Zagrebom“, rekao je prof. Alojz Jembrih na bečkom skupu, ustvrdivši kako je potrebno „točno znati što se je događalo u povijesti i na tim događajima crpiti novu snagu za sadašnjost i budućnost“.
Član kuratorija Hrvatskog centra u Beču Petar Tyran zahvalio je gostu iz Zagreba na, kako je istakao, zanimljivom i za gradišćanske Hrvate važnom povijesno-dokumentarnom predavanju.