Snagu i važnost čuvene izreke osnivača Muzeja za umjetnost i obrt Isidora Kršnjavog “Umjetnost je naša pratilica i u sretnim i u nesretnim časovima života, ona nije naša igračka, ona je vrlo ozbiljna i prava potreba, i to za svakoga”, posebno živo osjećamo sada u vrijeme pandemije.
Doda li se tome i nedavni zagrebački potres, koji je znatno oštetio zgradu tog muzeja, ona odjekuje još snažnije, ali daje i volju zaposlenicima MUO da u po svemu nenormalnoj godini, u kojoj slave 140. rođendan, ne pokleknu pred nevoljama, nego se s njima suočavaju i nose. Zato je i njihova obljetnička izložba, koju su jučer, kažu, predstavili, a ne svečano otvorili, simbolično nazvana “Protreseni MUO: od potresa do potresa 1880. − 2020.” Zanimljiv je to spoj povijesti MUO između dva zagrebačka potresa s jasnim naglaskom na ovom novijem, čiji se ožiljci tek saniraju, a napukli zidovi i uništeni muzejski predmeti postali su scenografija i eksponati postava u prizemlju.
– MUO je osnovan i otvoren u lipnju 1880., u studenom je već bio potres, a ove smo godine krenuli svečano u proslavu 140. rođendana i dogodio se novi. Tako je i ova prva dvorana izložbe posvećena činjenicama preklapanja koincidencije između dva potresa. Tu su izloženi kameni elementi koji su pali s pročelja zgrade i koje ćemo vratiti kada za to dođe vrijeme – govori Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO, vodeći nas izložbom. U toj prvoj prostoriji “koincidencije dvaju potresa” izložene su i skulpture sv. Ladislava i sv. Emerika, Ivana Komersteinera iz 1688., dijelovi oltara sv. Ladislava iz stare zagrebačke katedrale, koji su stradali i pali i u potresu 1880. i sada te su na neki način poveznica i muzeja i grada i potresa kao što je i sama katedrala simbol Zagreba.
Na sličan način u jednoj cijeloj dvorani postavljena je i instalacija “Prizemljena stvarnost – Evakuacija”, sastavljena od polegnutih skulptura spašenih u potresu iz dvorane Sakralne umjetnosti.
– Ta instalacija nastala je potpuno spontano. Spašavajući ove skulpture, doslovno smo ih gotovo ovako kako sada izgledaju složili na pod i prekrili koprenom i odjednom vidjeli nešto što je strahovito jako, simbolično... i odlučili to tako predstaviti – kaže Gašparović pa nas vodi u dvoranu posvećenu počecima muzeja. Tu se posjetitelja vraća u 1874., u Rim, gdje se susreću biskup Strossmayer, koji je tamo na Vatikanskom koncilu, i Isidor Kršnjavi. Strossmayer nagovara Kršnjavog da se vrati u Hrvatsku i pokrene osnivanje društva umjetnosti i MUO.
– Tu mu daje i novac za prve akvizicije i 1875. Kršnjavi na aukciji nakon smrti španjolskog slikara Mariana Fortunyja starijeg kupuje prve predmete namjenski za MUO. Neki od njih su izloženi – kaže Gašparović. Tu se mogu vidjeti komadi filigranskog nakita iz 1870., fragmenti svilene tkanine iz 16. st. i ukrasna španjolska keramika. Na to se povijesno naslanja tzv. “dvorana institucije”, u kojoj doznajemo koje su institucije izniknule iz MUO. Primjerice, u MUO su osnovane prve profesionalne restauratorske radionice iz kojih je nastao današnji Hrvatski restauratorski zavod, a Tehnički muzej Nikole Tesle osnovan je 1954. izdvajanjem tehničkih predmeta prikupljenih u MUO. U Prvom svjetskom ratu u južnom krilu muzeja bila je Bolnica crvenog križa, u kojoj je regrutaciju prošao i Miroslav Krleža, a tu je djelovao i Ženski licej. I današnja Moderna galerija bila je jedan od odjela MUO pa je kao podsjetnik na to izloženo Kraljevićevo remek-djelo “Autoportret sa psom” iz 1910., koje je MUO kupio za Modernu galeriju.
I Škola primijenjene umjetnosti i dizajna osnovana je kao dio MUO, djelovala je tu i Tehnička visoka škola, etnomaterijal MUO postaje osnova Etnografskog muzeja... Povratak u realnost prostorija je brojki koje vraćaju u ožujak 2020. Saznajemo da je iz MUO nakon potresa izbačeno 154 tona šute, iz koje su spasili 1252 Bolléove cigle kojima je građena zgrada muzeja. Drugog su formata nego cigle danas i važne su za obnovu muzeja. Upisali su do danas i 7652 komada promijenjenog crijepa, tri poplave u depou i u podrumu, 15 srušenih dimnjaka i 72 m saniranih dimnjaka, 27 rupa na krovu i 250 četvornih metara popravljenog krova... – U normalnom svijetu ideja je bila rođendan proslaviti klasičnom povijesnom izložbom, ali sudbina nam je donijela ovo – zaključio je Gašparović.