Iz te umjetničke organizacije kažu da je dovoljno instalirati aplikaciju, uključiti Bluetooth i prošetati se centrom grada Zagreba. "Sa svakom novom push notifikacijom koja vam stigne na telefon, možete čuti novu priču. Postoji 47 zvučnih punktova u gradu koje se aktiviraju kad im se približite", poručuju.
Odabrane su frekventne lokacije na kojima se mogu preuzeti priče, poput Trga bana Jelačića, Tomislavca, Zrinjevca, Gornjeg grada, ili pak na pojedinim tramvajskim stanicama u užem centru te privatnim prostorima različitih tematskih područja. Na pojedinim povijesno značajnim mjestima grada mogu se poslušati i citati te odlomci pisanih djela hrvatske književnosti inspirirani prostorom u kojem se nalaze ili urbanom temom iz tog vremena.
"Taj cjelovito osmišljen višegodišnji kulturno umjetnički program koristi hrvatsko pismo i izražaj, odnosno novopisane kratke urbane priče, ne samo u cilju promocije, zaštite i očuvanja hrvatske izvornosti današnjeg vremena, već i da hrvatska pisana riječ postane jedan od prepoznatljivih simbola Grada Zagreba", ističe se u najavi.
Sadržaj aplikacije će se izmjenjivati svake godine, ne bi li nastala višegodišnja platforma za 'skladištenjei' hrvatske pisane riječi odnosno baštine kao memoriju vremena u kojem je nastala. "Ovo je projekt koji promovira i čini praktično dostupnom hrvatsku riječ, koji umrežuje hrvatske pisce i mlade autore, koji usklađuje umjetnički izričaj sa suvremenom, naprednom tehnologijom", dodaje se.
Autori kratkih neobjavljenih priča su, među ostalima, Andrija Škare, Ankica Tomić, Alida Bremer, Borna Vujčić, Branka Valentić, Davor Mandić, Edi Matić, Suzana Matić, Korana Serdarević, Pero Kvesić, Siniša Pavić, Ana Đokić, Silvija Šesto, Darko Šeparović, Julijana Adamović, Kristijan Vujičić, Ružica Aščić, Sanja Pilić, Željka Horvat Čeč, Darko Macan.
Osim afirmiranih autora i njihovih 37 priča, uvrštene su i najbolje kratke priče srednjoškolaca te desetak odlomaka tekstova iz djela starije hrvatske književnosti, primjerice Ivane Brlić Mažuranić, Miroslava Krleže, Antuna Gustava Matoša, Ranka Marinkovića.
Naratori su hrvatski glumci, Jelena Miholjević, Frano Mašković, Marko Jelić, Nataša Kopeč, Tvrtko Jurić, Ante Krstulović, Milica Manojlović, Mada Peršić, Vesna Tominec Matačić, te glumci amaterskog kazališta KNAP.
Sve su priče zvučno oblikovane i na engleskom jeziku, s glasovima Marte Cerovečki, Darka Posleka, Vanja Miljak i Tvrtka Jurića. Na engleski ih je prevela Ellen Elias Bursac, predsjednica Američke udruge književnih prevoditelja.
Glavni izbornik priča hrvatskih autora i srednjoškolaca je Marina Vujčić, spisateljica i književna urednica, a oblikovatelj zvuka i skladatelj je Damir Šimunović.
Svi detalji o lokacijama i uvrštenim književnicima mogu se pronaći na mrežnoj stranici projekta, gdje se nalaze i zvučni isječci te interaktivna karta. Aplikacija se može besplatno preuzeti iz trgovina Google Play i Apple Store.
Autorica projekta je Jelena Remetin, multimedijalna umjetnica i producentica, specijalizirana za nove tehnologije, a nositelj produkcije, umjetnička organizacija YELO-za interdisciplinarni umjetnički proces, aktivna u području multimedijalne, likovne, filmske te audiovizualne i interdisciplinarne kulturno umjetničke djelatnosti.
Projekt sponzorira Hrvatski Telekom, a dobio je i potporu Ministarstva kulture na javnom pozivu za predlaganje programa koji potiču razvoj publike u kulturi u Republici Hrvatskoj za 2019.