Slikar Herman Hemetek izlaže "Glagoljicu 70" u Beču

„Glagoljica 70“, naziv je izložbe slika hrvatskog slikara s bečkom adresom Hermana Hemeteka, otvorene u četvrtak navečer u Hrvatskom centru u Beču, povodom 70. umjetnikovog rođendana.

Riječ je o četrnaest radova inspiriranih glagoljicom, najstarijim hrvatskim pismom koje je umjetnik, kako je rekao, naslikao u Velom Lošinju, svojoj rodnoj i stvaralačkoj oazi. Izložbu je otvorio hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota istaknuvši kako izložbeni postav vidi „ ne samo umjetnikov povratak svojim korijenima i glagoljici, nego i svih nas“. „S jedne strane to je priča povezana s mnogo naših iseljenika, a na drugoj je strani posebna priča Hemeteka, već etabliranog i priznatog slikara u Hrvatskoj i Austriji, čovjeka dobre volje koji povezuje ljude od Lošinja, Zagreba i Zagorja, preko Tibeta koji ga je očarao, do Beča, Gradišća, Austrije i pravi je sinonim za naše iseljenike“, rekao je hrvatski veleposlanik, čestitajući umjetniku na izložbenom postavu koji, kako je istakao, asocira na povratak iskonima.

O umjetnikovu životnom putu i stvaralačkom opusu govorio je glavni urednik gradišćansko-hrvatskog tjednika „Hrvatske novine“ Petar Tyran. „Mi gradišćanski Hrvati smo duhovna i duševna domovina Hemeteka, inspiriranog glagoljicom i Baščanskom pločom kao i kamenom, maslinom i morem“, rekao je Tyran, ustvrdivši kako brojne Hemetekove skupne i individualne izložbe u Austriji i Hrvatskoj pokazuju „spektar umjetnikove likovne snage“.

„Za njegov rad su karakteristični različiti stilovi i posebne tehnike“, dodao je, napomenuvši kako je slikar i skulptor.

Govoreći o Hemetekovom životopisu Tyran je rekao da je rođen 1944. godine u Korenjaku. Odrastao je u Velom Lošinju, Zagrebu i Bjelovaru. U Beču je stalno nastanjen od 1974. godine. Iako je završio Nautičku akademiju, slikanjem se bavi od djetinjstva i prvu je izložbu imao 1962. godine. Od 1965. do 1968. plovio je širom svijeta, a od 1968. do 1973. godine živio je u Beču i Münchenu. U Beču je radio za Agenciju za atomsku energiju (IAEA) Ujedinjenih naroda, a bio je i politički aktivan u Ligi za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u Austriji, posebno gradišćanskih Hrvata. Okupljene bečke i gradišćanske Hrvate uvodno je pozdravio predsjednik Hrvatskog centra Tibor Jugović, napomenuvši kako je Hemetek od svojih bečkih početaka, pronašao svoj dom kod gradišćanskih Hrvata, koji ga neobično cijene kao čovjeka i umjetnika. Zahvalivši svima na pregršt pohvala i čestitki, umjetnik je pred nazočnim skupom, na kojem je, između ostalih bila i ministrica savjetnica za kulturu u hrvatskom Veleposlanstvu u Austriji Zdenka Weber, kratko izjavio: „Ne znam što bi rekao, pun sam emocija, hvala svima“.

Za Večernji list Herman Hemetek je rekao kako je kod gradišćanskih Hrvata našao svoju drugu domovinu i da se je umjetnički i politički angažirao u borbi za ostvarenje njihovih manjinskih prava, prvenstveno dvojezičnih topografskih natpisa. O svojim likovnim ostvarenjima govori kao o inspiracijama posebnim trenutcima i doživljajima, kao primjerice Tibetom, koje uz pomoć kolorita prenosi na platno dijeleći ih s publikom. Dojmljivu video projekciju upriličila je slavljeniku njegova najuža obitelj. Glazbeni okvir otvaranju izložbe i svečanosti dao je Folklorni ansambl gradišćanskih Hrvata „Kolo Slavuj“ i muški sastav „ Basbaritenori“.