Čak tri tjedna nakon što je Srbija donijela Zakon o kulturnom nasljeđu kojim svojata dubrovačku književnost do 1867. godine, uključujući rana Držićeva djela, hrvatske institucije počele su reagirati na taj prvorazredni skandal. Nakon oštrih riječi ministrice, dubrovačkog župana i HAZU, u Večernji list stigla je i reakcija Matice hrvatske.
Bitka za teritorij
"Zgroženi smo Zakonom o kulturnom nasljeđu koji je Srbija donijela u prosincu prošle godine. Dvije godine ranije u biblioteci "Deset vekova srpske književnosti" tiskali su u nakladi Matice srpske iz Novoga Sada Marina Držića, a nešto prije toga i Ivana Gundulića. Tada smo podsjetili javnost da prisvajateljima nisu važni sami po sebi ni Gundulić ni Držić, ni ostali hrvatski književnici i njihova djela, važan im je hrvatski teritorij koji nikada nisu uspjeli posvojiti i osvojiti ni kulturom ni ratnim operacijama. Iza prividnog prvorazrednog interesa za hrvatske pisce stoji isključivi interes za hrvatskim prostorom, za hrvatskim morem. Treba ovdje upozoriti i na činjenicu da srpska kulturna elita u svojim povijesnim posezanjima nije uspjela uskladiti ciljeve sa srpskom političko-vojnom elitom. Više je puta srpska vojska napadala i uništavala sva ona dobra i vrijednosti koje je kulturna elita željela i još uvijek želi prisvojiti", napisalo je predsjedništvo Matice.
Iskoristili su ujedno i priliku da se osvrnu na debate oko Zakona o hrvatskome jeziku koji Matica priprema, a za koji mnogi misle da bi bio štetan ili nepotreban.
Retorika iz 1967.
"Ovaj događaj samo potvrđuje koliko je važna naša skrb o našem jeziku i koliko je bila dobra nedavna odluka Matice hrvatske kada smo osnovali Radnu skupinu za izradu nacrta Zakona o hrvatskome jeziku. Sama ideja, uz brojna odobravanja u javnosti, izazvala je i nekoliko oštrih napada i nerazumijevanje, uz retoriku sličnu onoj iz 1967. kada je donesena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, pa čak i onu iz siječnja 1972. godine kada je započelo nemilosrdno gušenje Hrvatskog proljeća. Kada nacrt Zakona bude izrađen i predstavljen javnosti, argumentirana kritika bit će dobrodošla. Za sada, napad na samu ideju izrade Zakona o hrvatskom jeziku izaziva zebnju i nelagodu, pogotovo kada znamo da gotovo svi narodi u Europi imaju slične zakone, a naši se susjedi uporno i nadalje bave svojatanjem naše književne baštine. Vrijeme je da osvijestimo jednostavnu istinu: budemo li imali samopoštovanja, i drugi će nas poštivati", zaključuju u Matici.
Da ste imali hrabrosti devedesetih vratiti se na izvorni pravopis i jezik, svega ovoga ne bi bilo.