Premda se potreba za izradom Pojmovnika hrvatskoga vojnog nazivlja javila već s počecima ustroja Hrvatske vojske 90-ih, trebala su proći gotovo tri desetljeća da bi ugledao svjetlo dana. Tog opsežnog, bremenitog, gotovo rudarskog posla naposljetku se uhvatila civilna osoba, k tome žena, danas 70-godišnja profesorica i umirovljena voditeljica Odsjeka knjižnica Hrvatskog vojnog učilišta Marica Šarić. Rezultat njezina rada otisnut je na 525 stranica, u izdanju Naklade Jurčić, s oko 3500 natuknica koje obuhvaćaju područja kopnene vojske, ratne mornarice, ratnog zrakoplovstva, nazive činova, zvanja i postrojbi (uključujući i povijesne nazive), ustanova, oružja, opreme, znakovlja, odora, vježbovnih postupaka, upravnog i obrambenog područja, Domovinskog rata te osnovne NATO-ove pojmove.
Pojmovi skupljeni i obrađeni na jednom mjestu predstavljaju veliki oslonac za sve koji se na bilo koji način bave vojnom strukom ili su za to područje zainteresirani, kako bi pridonijeli obaviještenosti, znanju i svijesti građana o važnosti obrane i obrambenih sustava u suvremenom okruženju u kojemu postoje prijetnje i moguće ugroze. U izradi Pojmovnika nisu rabljeni dokumenti koji nose bilo koji stupanj klasifikacije, već se autorica odlučila za koncepciju po kojoj je kao natuknice obradila raznovrsnu građu: niz tradicionalnih hrvatskih vojnih naziva prihvaćenih u Hrvatskoj vojsci, primjerice, bitnica, bojna, časnik, desetina, pobočnik, postroj, pričuva, prijavak, satnija, topnik, topništvo, ali i povijesno hrvatsko i strano vojno nazivlje, kao što su hajduci, husari, serdari, uskoci.
Zaslužena je pozornost posvećena Domovinskom ratu: prikazane su sve gardijske brigade (Tigrovi, Gromovi, Kune, Pauci, Pume, Sokolovi, Vukovi) i gotovo sve vojne operacije Hrvatske vojske: Bljesak, Čagalj, Južni potez, Ljeto 1995., Maestral, Maslenica, Medački džep, Miljevci, Oluja, Peruća, Skok 1 i 2, Zima ‘94./’95.
U knjigu je uvršten i pregled hrvatskih časničkih i dočasničkih činova usklađenih s NATO-ovim kodom, usporedni pregled činova vojske SAD-a, V. Britanije, Njemačke i Francuske te izvadak vojnog nazivlja u izvornom obliku iz službenog Vojničkog rječnika.
– Unatoč svojoj utemeljenosti već u 19. stoljeću, hrvatsko je vojno nazivlje imalo još goru sudbinu od opće hrvatske jezikoslovne terminologije i terminologije ostalih stručnih područja, poput prirodno-znanstvenog ili tehničkog, jer se nije razvijalo kontinuirano, nego je zatirano u zaborav i počesto izrugivano. To je kod mnogih generacija utjecalo na stvaranje predrasuda te je naša svijest, možda, još uvijek opterećena podsvjesnom autocenzurom i dvojbama vezanima uz uporabu hrvatskog vojnog nazivlja – navodi Marica Šarić tumačeći zašto je dosadašnji rad na vojnom pojmovniku ostajao na razini pokušaja.
Biografija autorice iznimno je zanimljiva. Kao studentica sudjelovala je u hrvatskom proljeću 1971. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je filozofiju i sociologiju, predavala je u srednjim školama, a od 1993. u HV-u na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman”. Surađivala je u hrvatsko-američkom timu na prevođenju i razvijanju nastavnih sadržaja, a i koautorica je skripte “Učinkovito komuniciranje” za potrebe izobrazbe dočasnika i časnika u HV-u. Do umirovljenja 2014. radila je na organizaciji fondova vojnih knjižnica i prezentaciji hrvatske vojne kulture. O važnosti ovog izdanja, ali i o uspješnosti autorice govori i sudjelovanje recenzenata poput general-pukovnika Dragutina Repinca, admirala Davora Domazeta Loše te pukovnika Leonarda Eleršeka, mahom visokih časnika s golemim iskustvom u sve tri vojne grane. Pojmovnik gospođe Šarić uspješno popunjava neugodnu prazninu te upozorava na potrebu izrade i vojnoga leksikona!