Ivana Armanini jedna je od najčvršćih konstanti hrvatskog nezavisnog stripa. Crta karakterističnim art brut stilom, a društveno angažirane teme obogaćuje apsurdističkim humorom. Još od kraja devedesetih svojim se vinjetama malih formata dokazuje kao važan umjetnički glas, no većinu karijere ipak je posvetila promoviranju drugih autora, prije svega kroz projekt Komikaze koji vodi od 2001. godine.
Rani crteži Glorije Scott
Zato istodobno čudi i ne čudi da je svoj prvi pravi autorski album objavila tek ovih dana. Jednostavno nazvan “Katalog”, na 132 stranice donosi presjek njezinih ključnih radova, od ra- nih ilustracija ludističkih detektivskih priča koje je u vrijeme studija pisala Mima Simić, objavljenih 2005. u zajedničkoj knjizi “Pustolovine Glorije Scott”, preko niza ilustracija koje je objavljivala u internetskim i tiskanim izdanjima Komikaza, do novijih radova među kojima se ističu vizuali projekta “Zombi proleter”, oblikovani poput pjesme u stripu, u najboljoj tradiciji “Debil bluesa” Mirka Ilića.
– Katalog je svojevrsni dnevnik mojih razmišljanja, inspiriran problemima običnih ljudi, animi- ranim filmovima koje sam gledala na zagrebačkom Animafestu, ali i ruskom književnošću i politički angažiranom literaturom – govori Ivana, koja je u “Katalog” uvrstila ilustracije inspirirane pisanjem Daniila Ivanoviča Harmsa, Sławomira Mrożeka, Petera Handkea i Karla Marxa. Osim političkom oštricom i pankerskom atmosferom, radovi Ivane Armanini osvajaju neposrednošću i jednostavnošću: bilo da je riječ o sentimentalnim posvetama vožnji bicikla zagre- bačkim ulicama ili ljutitoj reakciji na divlji kapitalizam koji sputava kreativnu i životnu energiju svakoga tko se ne pokorava njegovim pravilima, crteži Ivane Armanini djeluju kao produkt nesputane dječje igre. Njezini radovi nastali su pod utjecajem američke underground crtačice Mary Fleener te fanzina Emila Jurcana i slovenskog časopisa Stripburger koji je devedesetih bio središnje mjesto okupljanja nezavisnih stripaša iz regije. Ulogu Stripbrugera, zanimljivo, u dvijetisućitima će preuzeti upravo Ivanine Komikaze. U novije vrijeme Ivana gura i novi projekt Femicomix, zamišljen kao platforma za osnaživanje nezavisnih autorica stripa.
Festival bez žena
Posljednja stranica “Kataloga” ujedno je naslovnica prvog albuma Femicomixa, koji okuplja 17 imena iz 11 zemalja. Među njima su u našim krajevima najpoznati- je Nina Bunjevac, Dunja Janković i mlada Ivana Pipal.
– Među tridesetak nominacija za nagradu za životno djelo na najvećem europskom festivalu stri- pa u Angoulemeu ove godine nije bilo nijedno jedino žensko ime. To je trend koji nizom izložbi i drugih događanja pod okriljem Femicomixa nastojimo promi- jeniti – objašnjava Ivana, koja je svojom novom knjigom dokaza- la da hrvatske autorice imaju i te kako puno za reći.