Napravljene tisuće uradaka, dobivene stotine nagrada, emitiranje u desecima zemalja, čitav niz proslavljenih animatora, šest desetljeća, jedan Oscar… Zagreb film je, zajedno sa svojim Studijom za crtani film, od 50-ih godina prošlog stoljeća do danas ostvario nevjerojatne uspjehe, prije svega zbog entuzijasta koji su svoj talent prenijeli publici. Mašti su pustili na volju, sve što su osmislili stavili su na papir, odnosno na foliju, a onda su marljivim radom svoju viziju prenijeli gledateljima u cijelom svijetu. U procesu “Od imaginacije do animacije” u Zagreb filmu nastalo je više od dvije tisuće animiranih, dokumentarnih, edukativnih i igranih filmova te reklamnih spotova, a sada taj naziv nosi i izložba koja se 30. siječnja otvara u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, s podnaslovom “Šest desetljeća Zagreb filma”.
– Hrvatski animirani film definitivno je dio naše nacionalne kulture i hrvatskog identiteta i jedan je od kulturnih segmenata kojima pariramo u svijetu, a za to su zaslužni bogata tradicija, ali i odlična mlada ekipa koja i danas radi fantastične filmove – govori Simon Bogojević Narath, jedan od autora izložbe, uz Vesnu Meštrić i Snježanu Pintarić. Ta tradicija Zagreb filma počela je 1953. godine kada je pod tim nazivom osnovano filmsko poduzeće na inicijativu Društva filmskih radnika Hrvatske. Tri godine poslije otvoren je i Studio za animirani film koji se veoma brzo prometnuo u središnju ustanovu za animaciju u Hrvatskoj, ali i u jednog od vodećih producenata animiranih filmova u Europi.
– Povijest moderne animacije neposredno nakon Drugoga svjetskog rata spominje Čehe, Amerikance i Kanađane kao pionire avangardizacije medija nakon već umorne Disneyeve monumentalne igranofilmske koncepcije animiranog crteža. Godine 1957. i 1958. iznenađujuće nov doprinos dali su tome trendu filmovi iz Zagreba, s originalnim pristupom crtežu, animaciji, sadržaju i uopće pogledom na umjetnost animacije – piše o povijesti Zagreb filma Borivoj Dovniković Bordo, jedan od pionira zagrebačke animacije. Najpoznatiji majstori iz tog razdoblja bili su još Dušan Vukotić, Nikola Kostelac, Vjekoslav Kostanjšek, braća Neugebauer, Ico Voljevica, Vlado Kristl, Aleksandar Marks, Zlatko Bourek, Zlatko Grgić i Vladimir Jutriša, a njihov je način rada bio toliko specifičan da su ih zajedničkim imenom prozvali “Zagrebačka škola crtanog filma”. Ubrzo im se pridružila i nova generacija majstora koju su predvodili Vatroslav Mimica, Branko Ranitović, Pavao Štalter, Dragutin Vunak, Nedeljko Dragić, Ante Zaninović, Zdenko Gašparović, Milan Blažeković, Zvonimir Lončarić, a poslije i Joško Marušić, Krešimir Zimonić te Zlatko Pavlinić i proizvodnja je odjednom – buknula. Nagrade su se samo nizale, a kruna međunarodnih uspjeha bilo je osvajanje nagrade Oscar Dušana Vukotića 1962. godine s filmom “Surogat”. Riječ je o crtanom filmu koji se i dan-danas smatra jednim od najuspješnijih u povijesti hrvatske animacije, a treba istaknuti kako je riječ o prvom neameričkom dobitniku nagrade Američke filmske akademije. Iz tog se perioda još ističu film “Tup-Tup!” Nedeljka Dragića koji je također nominiran za Oscara, a nominaciju je zaslužio i Zlatko Grgić koji je s Britancem Bobom Godfreyem korežirao film “Lutka snova”.
Grgić je ujedno i otac najpoznatijeg crtanog lika koji je izašao iz zagrebačkog studija – profesora Baltazara. Svima je poznat genijalni znanstvenik koji u odijelu i s crnim šeširom hoda oko svog poznatog stroja za izume, a onda izlije kap ili dvije iz epruvete i jednostavno učini svijet boljim mjestom. Zbog svoje dobroćudnosti i pozitive, profesor Baltazar postao je omiljen diljem svijeta i svojevrsni je fenomen. Iako je originalna serija emitirana još 60-ih i 70-ih godina, njegov je lik i danas omiljen, organiziraju se manifestacije njemu u čast, a snimljene su i neke nove epizode.
Malo kome srce neće zaigrati kada čuje poznatu melodiju: “Bal Baltazar, Bal Baltazar, Bal Baltazar, Baltazaaaar…”, isto kao što je malo onih koji neće zapjevati na poznate stihove: “U šumarku skrivenom medvjeda je malih dom, oni čak i lete, pogledajte!”. Uz profesora Baltazara, inspektora Maske i Maxi Cata, definitivno najpopularnija crtana serija su legendarni “Mali leteći medvjedići”. Riječ je, zapravo o hrvatsko-kanadskoj crtanoj seriji koja je nastala u koprodukciji Zagreb filma i CinéGroupea u razdoblju od 1990. do 1991. godine, a prodana je u više od stotinu zemalja svijeta.
Iako se bogatoj povijesti Zagreba filma treba diviti, autori izložbe ipak su imali na umu da fokus, osim na legendarne uratke, stave i na nova ostvarenja.
– U šest desetljeća puno se toga promijenilo, drukčija je estetika, kao i način izrade filmova, pa i kriteriji na festivalima. Kada se govori o Zagreb filmu, uvijek se puno govori o legendarnim ostvarenjima, no treba spominjati i nove uspjeha – govori režiser i scenarist Simon Bogojević Narath.
Tako je velik uspjeh ostvario eksperimentalni animirani film Vladislava Kneževića, “Colonello futurista”, a umjetnica Manuela Vladić Maštruko režirala je u 2018. godini svoj debitantni animirani film “Pužić slikar” o upoznavanju s bojama. Nadalje, Goran Trbuljak autor je filma “Oni žive noću”, a renomirani likovni umjetnik Marko Tadić napravio je film “Pokretni elementi” koji govori o kreativnim procesima koji dovode do stvaranja umjetničkih djela.
– Na izložbi će fokus biti podjednako na starim i novim ostvarenjima Zagreb filma, a moći će se pogledati neki filmovi koji su dugo bili u arhivi – kaže Simon Bogojević Narath, dok ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić ističe kako će se na izložbi, koja će biti otvorena od 30. siječnja do 14. lipnja, moći gledati filmovi, ali i razgledavati vrijedna građa, poput starih folija, knjiga snimanja i drugih artefakata. Tako će, primjerice, biti izložbeni neki od ugovora Zagreba filma za “Surogat” ili ugovori iz kojih se vidi kako su se filmovi prodavali na svjetskom tržištu.
– Posjetiteljima će sigurno biti zanimljivo vidjeti materijal korišten za cel animaciju, to je tradicionalna vrsta animacije, odnosno tehnika u kojoj se film radi na prozirnoj foliji. Za svaki je film potrebno nekoliko tisuća folija, one se čuvaju i zapravo su prava umjetnička djela. Neprocjenjivo je vidjeti kako su stari majstori bili izvrsni crtači i koliko su smisla imali za prenošenje boje i pokreta na foliju – kaže Snježana Pintarić te dodaje kako će se u MSU-u rekreirati jedan stari studio za crtani film te će posjetitelji moći vidjeti koliko je komplicirano bilo napraviti jedan film od svega desetak minuta, ali i koliko je ljudi u cijelom procesu moralo sudjelovati, poput crtača i animatora, režisera i scenarista, kompozitora, tehničara…
– Naravno da će profesor Baltazar imati svoj poseban kutak, a prikazivat ćemo i igrane filmove, pa će se tako u Noći muzeja gledati film o Nikoli Tesli – kaže Snježana Pintarić koja napominje kako je postavljanje izložbe u samom finišu te će je uskoro razgledati prvi posjetitelji.
Zašto je Baltazar na slici?