In memoriam

U 86. godini preminuo književnik Miroslav Slavko Mađer

Foto: Ivica Galović/PIXSELL
U 86. godini preminuo književnik Miroslav Slavko Mađer
17.08.2015.
u 12:18
Za svoje stvaralaštvo Miroslav Slavko Mađer primio je nekoliko uglednih nagrada, među kojima 1998. književnu nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo, a prošle je godine dobio nagradu "Dragutin Tadijanović" koju dodjeljuje Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Pogledaj originalni članak

Hrvatski književnik Miroslav Slavko Mađer preminuo je u petak u Zagrebu u 86. godini života, izvijestilo je u danas Društvo hrvatskih književnika.

Miroslav Slavko Mađer rodio se 1. srpnja 1929. u Hrtkovcima, u Srijemu. Radio je kao profesor i ravnatelj Gradskog kazališta u Vinkovcima, a od 1965. na RTV-u Zagreb kao radijski urednik-dramaturg, te je prilagođavao književna djela za radio, televiziju i kazališta.  Autor je više zbirki pjesama, drama, novela, kratkih priča, eseja crtica, humoreska te knjiga za djecu. 

Pripada književnoj generaciji koja se početkom pedesetih godina 20. stoljeća okupljala oko časopisa Krugovi ("krugovaši"), a prvu zbirku pjesama "Raskršće vjetra" objavio je 1955. godine. U svojim djelima izrazito je vezan za zavičaj, a veliku popularnost stekla je njegova pjesma "Pjevat će Slavonija" iz 1969. godine, koju je uglazbio Branko Mihaljević.

Brojna djela su mu doživjela i uprizorenje na hrvatskim kazališnim pozornicama, a poezija uvrštena u nekoliko antologija. Književna djela su mu prevedena na poljski, talijanski, mađarski i druge jezike. Višestruki je sudionik i manifestacije Dani Josipa i Ivana Kozarca. 

Za svoje stvaralaštvo Miroslav Slavko Mađer primio je nekoliko uglednih nagrada, među kojima 1998. književnu nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo, a prošle je godine dobio nagradu "Dragutin Tadijanović" koju dodjeljuje Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

>> Svečano otvorena replika rodne kuće Ivana Kozarca

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.