Staklena fasada prikazivat će otvorenu knjigu, ali i gelerom razderane stranice. Simbolika je to novog “hrama kulture” u Vinkovcima – buduće zgrade Gradske knjižnice i čitaonice. Vinkovačka je knjižnica u Domovinskome ratu spaljena do temelja, a o gradnji nove govori se još od 2000. godine. Iščekivanju je došao kraj – trenutačno se bira izvođač radova, koji bi “na scenu” trebao stupiti već do konca prosinca. Investicija je to od gotovo 50 milijuna kuna.
Bit će to suvremena zgrada od 4482 metra četvorna, jedna od većih knjižnica u Hrvatskoj i neusporedivo veća od sadašnjih 650 “kvadrata”, na koliko je stisnut vinkovački knjižnični fond od približno 150.000 knjiga i multimedije. Imat će podrum, prizemlje i dvije etaže i biti smještena na adresi u Ulici kralja Zvonimira 9.
– Cijela je zgrada javnog karaktera, a pristupačnost i veza građana s fondom knjižnice posebice će biti naglašena u prizemlju, odnosno u čitaonici s multimedijom. Djedovi i bake moći će se tamo družiti s unucima, čitati novine i knjige kao u dnevnom boravku. Središnji ulaz u zgradu vodit će baš u to područje – započinje glavni projektant Marko Milidrag, mag.ing.arch. Projektantski tim, zanimljivo je, čine redom mladi Vinkovčani koji tim projektom žele doprinijeti razvoju rodnoga grada. Na tom su popisu, uz Milidraga, još i projektantica konstrukcije Martina Tomašević, mag.ing.aedif., zatim projektant strojarskog projekta Davor Savić, dipl.ing.stroj., i projektant elektrotehničkog projekta Mislav Mišković, mag.ing.el.
Uz središnji, u prizemlju je još jedan pomoćni ulaz te prolaz kroz zgradu, a on će voditi do buduće zgrade muzeja, koja će s knjižnicom činiti impozantan kulturni kompleks. Ulazi i prolaz izrazito su nepravilni jer imitiraju rupu od gelera. Ratna će simbolika biti vidljiva i na fasadi.
– Ulična je fasada kompletno staklena, a ispred nje su kosi, nepravilni aluminijski brisoleji koji imitiraju listove vertikalno postavljene knjige, malo otvorene. Na samoj fasadi izvučene su kose linije presjeka tih listova, a simboliziraju geler koji ih je isparao. Inspiriralo me na to vlastito iskustvo, naš je stan pogodila granata i vidio sam tada kako geler “savršeno” isiječe rub knjige. I tu prestaje sve što je vezano za rat i prošlost – otkriva arhitekt Milidrag.
A zgrada će itekako odisati suvremenošću. Ugradit će se dva lifta – jednim će se voziti korisnici, a drugi je teretni, važan jer će u podrumu biti depo knjiga odakle će se “napajati” bibliobus i potom obilaziti okolna sela. Zgrada će biti u potpunosti prilagođena invalidima, pa tako i dječjim kolicima, bez ikakvih barijera. Izrazito je energetski učinkovita, pa računi za grijanje i hlađenje neće biti veliki. Ugradit će se, naime, najmoderniji sustav na tržištu – grijalice topline, kojima je energent struja. Usto, u budućnosti će se moći energija crpiti i iz zemlje, kroz posebne bušotine.
– To je kod nas u Hrvatskoj, u ovoj fazi, prilično skupo, pa ćemo odraditi samo pripremu. Energija se, naime, iz zemlje besplatno dovodi u zgradu, a riječ je o oko 15 stupnjeva Celzijevih, kolika je temperatura zemlje na određenim dubinama. Neusporedivo je manje novca potrebno da se zimi ta temperatura podigne na 20 stupnjeva, umjesto da se zgrada zagrijava s ništice ili iz minusa – objašnjava princip naš sugovornik. Ako privremeno nestane struje, ni to na novoj knjižnici neće biti problem... Zgrada je staklena kako bi se dobilo što više svjetla i iskoristilo sunce za zagrijavanje prostora. Rub oko knjižnice, okvir, imitacija je slavonskog hrasta, no neće biti drveni, već od trajnijih materijala.
Inače, projektantima je u fazi izrade idejnih rješenja pomogla i suradnja s doc.dr.sc. Teom Žakula i prof.dr.sc. Igorom Balenom s Fakulteta strojarstva i brodogradnje te s prof.dr.sc. Jurkom Zovkićem, mag.ing.aedif. s Građevinskog fakulteta.
Prvi i drugi kat slika je moderne knjižnice – s prostorima za djecu i mlade, info-pultom, radionicom, multimedijom... Osim u prizemlju, čitaonica će se smjestiti i na drugom katu, gdje je planiran i studijski odjel te sva administracija. Posudbeni je odjel na prvome i drugome katu.
– Vinkovci će dobiti novi “hram kulture” i knjižnicu kakvu zaslužuju – ističe Vedrana Lugić, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci. A Vinkovčani su za svoju knjižnicu itekako vezani – člansku je iskaznicu lani imalo 5116 članova, što je 14,5 posto stanovništva grada. Sadašnja je zgrada, pak, skučena i pretrpana u punom smislu te riječi.
– Nove knjige neprestano pristižu pa one koje se manje posuđuju odnosimo u spremište na drugoj lokaciji. No kada korisnik zatraži knjigu iz tog fonda, za desetak minuta je naš djelatnik donosi – kaže ravnateljica Lugić. Ističe i posebnost sadašnje knjižnice.
– Čuvamo kompletnu knjižnicu iz ostavštine akademika Ivana Vanje Radauša, koja ima 7000 do 8000 svezaka – kazuje ona.
Na novoj bi adresi vinkovačka knjižnica trebala biti sagrađena za tri godine. Iznos od 50 milijuna kuna cijena je građenja, bez opreme i namještaja.