Ugazio je sliku Gospe i sada bi mogao završiti u zatvoru

Najnovija presuda protiv pjevača popularnog metal benda Behemoth pokrenula je val nezadovoljstva u Poljskoj. Adam Darski, obožavateljima poznatiji kao Nergal, ovog puta pred sudom se našao zbog kontroverzne fotografije koju je objavio na društvenim mrežama, a na kojoj gazi sliku Djevice Marije. Darski je na sudu u Varšavi kažnjen globom od 3340 eura, no na presudu je uložio žalbu i sada mu prijeti do dvije godine zatvora. Nije to prvi put da se taj slavni metalac našao u nevolji pred zakonom – već mu je nekoliko puta suđeno zbog incidenta 2007. godine kada je na koncertu u Gdyniji rasparao Bibliju i Katoličku crkvu nazvao najubojitijim kultom na svijetu. Njegov slučaj tada je otišao i do poljskog Vrhovnog suda, no kasnije je odbačen zbog zastare.

– Mi ne pokušavamo uvrijediti nijednu osobu. Mi samo vrijeđamo religiju u kojoj smo odgojeni – komentirao je tada “blasfemične” nastupe Behemotha njihov basist Tomasz Wróblewski.

Behemoth, death metal bend osnovan početkom 90-ih u Gdanjsku, poznat je po svojoj specifičnoj estetici i kontroverznim nastupima. Članovi benda nastupaju u “corpse paintu” – oslikanih lica u popularnom stilu black i death metalaca – a na koncertima često ističu obrnute križeve i sotonističku ikonografiju. Našli su se zahvaljujući tome i na takozvanoj “crnoj listi sastava koji (navodno) promiču sotonizam i ubojstva” poljske Komisije za borbu protiv sekti te su im zabranjivani nastupi.

Nergal, odnosno Darski, revoltiran tom hajkom, nedavno je odlučio pokrenuti i crowdfunding kampanju kako bi prikupio donacije za fond namijenjen poljskim umjetnicima koji se nađu suočeni s optužbama za vrijeđanje vjerskih osjećaja i bogohuljenje.

– Mnogo poljskih umjetnika, uključujući i mene, odvlače u sudnice o našem vlastitom, znatnom trošku, da bismo se branili protiv besmislenih zakona o blasfemiji koje pišu mizerni političari. Njihova je namjera cenzurirati svakoga tko se ne pokorava arhaičnim vjerskim zakonima naše zemlje. Vrijeme je došlo da poljski umjetnici uzvrate udarac – stoji u opisu kampanje Darskog koju je nazvao Ordo Blasfemia, što je pak sugestivna igra riječi s imenom ultrakonzervativne poljske vjerske organizacije Ordo Iuris.

Kampanja, koja je službeno pokrenuta 19. veljače, do sada je prikupila više od 30.000 eura. U posljednjih nekoliko godina više je poljskih aktivista, novinara i umjetnika optuženo za blasfemiju. Tako je 2000. godine umjetnica Dorota Nieznalska izložila rad na kojem su bili prikazani grčki križ i muške genitalije. Sudski proces protiv Nieznalske trajao je čak devet godina da bi umjetnica 2009. napokon bila oslobođena optužbi. Jedan od najistaknutijih slučajeva bio je onaj pjevačice Dorote Rabczewske-Stępień, poznatije kao Doda, uzgred budi rečeno, bivše djevojke spomenutog Adama Darskog. Doda je 2010. također optužena pa i osuđena za vrijeđanje vjerskih osjećaja jer je u jednom televizijskom intervjuu izjavila kako “vjeruje u dinosaure više nego u Bibliju jer je teško vjerovati u nešto što su napisali ljudi koji su pili malo previše vina i pušili kojekakve trave”. Uspjela je izbjeći kaznu zatvora, ali kažnjena je s 1000 eura, a žalba joj je odbijena. Trenutačno se za pravdu bori na Europskom sudu za ljudska prava. A upravo se u utorak očekuje presuda u sudskom procesu protiv Elżbiete Podleśne, koja je 2019. godine uhićena u gradu Płocku nakon što je napravila poster Djevice Marije s aureolom u duginim bojama. Ikona na posteru je slavna poljska Gospa Częstochowska, koja se nalazi u najpoznatijem poljskom marijanskom svetištu Jasna Gora. Podleśna je njezinu liku pridružila dugine boje, simbol LGBTIQ zajednice, kako bi skrenula pozornost na brojne povrede prava LGBTIQ osoba u toj zemlji.

Poljske konzervativce razjario je prije nekoliko godina i naš kazališni redatelj Oliver Frljić. I on je prijavljen za vrijeđanje vjerskih osjećaja, i to nakon izvedbe predstave “Naše nasilje i vaše nasilje” na festivalu u gradu Bydgoszczu. Podsjećamo, zbog izvedbe baš upravo te predstave na Marulićevim danima u Splitu 2017. godine održan je i prosvjed ispred splitskog HNK .

Većinski katolička Poljska ima neke od najoštrijih zakona protiv bogohuljenja i vrijeđanja vjerskih osjećaja. A prema istraživanju Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) iz 2017. godine koje je obuhvatilo 57 država, Poljska dijeli prvo mjesto s još devet država po broju zakona protiv povrede časti i ugleda. Doduše, ne odnose se svi na vrijeđanje vjerskih osjećaja jer u Poljskoj je zločin i uvreda bilo kojeg državnog službenika te domaćeg ili stranog državnika. Svaka uvreda tog tipa sa sobom nosi i potencijalnu zatvorsku kaznu. Protivnici tih zakona tvrde i da su napisani na nejasan način zbog čega ih je lako zloupotrijebiti te da oni negativno utječu na slobodu govora i medija te umjetničku slobodu. Redovito ih kritiziraju i organizacije za zaštitu ljudskih prava kao što su Human Rights Watch, Freedom House i Amnesty International, a Vijeće Europe također je pozvalo svoje države članice da ih ukinu.

Za usporedbu, Hrvatska je ukinula kazneno djelo teškog sramoćenja, no u zakonu i dalje ostaju kaznena djela klevete i uvrede. Hrvatskim Ustavom zabranjeno je pak i kažnjivo svako poticanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti, no konkretne zakone o blasfemiji, ilitiga bogohuljenju nemamo. A građani Irske, koja je dugo godina njegovala oštre zakone o bogohuljenju, na referendumu 2018. godine izbacili su taj “srednjovjekovni zakon” iz Ustava.