Kakve su bile izložbe i tko je sve od svjetskih umjetnika bio aktivan u pokretu Nove tendencije i na izložbama od kojih je prva bila 1961. godine, zabilježeno je u filmu koji je predstavljen u Muzeju suvremene umjetnosti, u dvorni Gorgona. “Zagreb je bio centar predodređen za takvu umjetnost jer su umjetnici bili orijentirani prema istraživanju kinetičke umjetnosti”, riječi su Ivana Picelja zabilježene u HTV-ovu filmu scenaristice i urednice Ane Marije Habjan i redatelja Vladislava Kneževića. S obzirom na to da je u ZKM-u u njemačkom gradu Karlsruheu više od godinu dana bila postavljena izložba Novih tendencija i kinetičke umjetnosti s građom zagrebačkoga MSU, ekipa HTV-a ondje je snimila ovu sada već povijesnu građu, a veliku podršku projektu dali su Dunja Donassy, supruga Vladimira Bonačića i Miro Cimerman koji je kao stručnjak Instituta Ruđer Bošković surađivao na izradi Bonačićevih svjetlosnih instalacija.Tako su konačno trajno zabilježene riječi umjetnika koji su prije pedeset godina u Zagrebu sudjelovali do 1973. godine u tom osebujnom umjetničkom pokretu. Zabilježena su tumačenja kustosa ZKM-a Petera Weibla, ravnatelja i kustosice te prestižne svjetske ustanove za istraživanje vizualne umjetnosti i medija Margit Rosen, autorice knjige o Novim tendencijama.
Zagrebački teoretičar Matko Meštrović tako se u filmu sjeća kako je s dopuštenjem Bože Becka, putovao u Milano, Basel, Pariz i druge europske gradove da direktno s umjetnicima dogovori što će koji od njih izložiti primjerice na drugoj izložbi Novih tendencija 1963. godine. Tih 60-ih godina jedna kulturna zagrebačka sredina s Beckom, Putarom i Matkom Meštrovićem sebi je uzela pravo da nasuprot socijalističkih ideoloških programa predstavi vizualna istraživanja, kompjutersku umjetnost i op-art. Vrijedno je vidjeti kako o tim sjajnim godinama govore Picelj, Mavignier, Franke, Bonačić, Alvianij, Le Parc, Biasi i mnogi drugi umjetnici, te kustosi Marija Gattin, Darko Fritz i Jerko Denegri.