Kako će Ministarstvo kulture i medija financirati projekte u 2021. godini koju je Vlada posljednjih dana prosinca proglasila godinom čitanja? Sudeći prema prvim rezultatima natječaja Ministarstva kulture i medija za javne potrebe u kulturi, novca će biti kao i prošle godine, uz neka manja odstupanja. Tako je Ministarstvo povećalo sredstva za potpore za poticanje književnog stvaralaštva koje brojni književnici i prevoditelji čekaju kao ozebli sunce. I dok je lani za te autorske potpore (mahom one polugodišnje od 42.000 kuna i tromjesečne od 21.000 kuna) osiguralo 1.650.000 kuna, ove je godine iznos povećan na 2.205.000 kuna, što je povećanje od itekako dobrodošlih 555.000 kuna.
Lani je potporu izborilo šezdeset i pet autora, a ove godine njih osamdeset i devet, što je, mora se priznati, značajno i konkretno povećanje. No, pandemijske okolnosti utjecale su i na kriterije za dodjeljivanje potpora i unijele jedan dodatni, socijalni element.
“Pri donošenju odluke o dodjeli potpora za poticanje književnog stvaralaštva u 2021. godini zbog iznimno teške situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa uslijed koje je umjetnicima bitno otežano umjetničko djelovanje te smanjena mogućnost ostvarivanja prihoda od umjetničke, u ovom slučaju književne djelatnosti, ministrica se osim kriterijem izvrsnosti koji je pri vrednovanju primjenjivalo Povjerenstvo, vodila i socijalnim statusom umjetnika tako da niz iznimno kvalitetnih projekata koje su predložili sveučilišni profesori ove godine nije podržan, a umjesto njih u program potpore za poticanje književnog stvaralaštva uvršteni su programi samostalnih umjetnika i autora koji su nezaposleni, a koji ipak udovoljavaju i kriterijima književne kvalitete”, ističu u Ministarstvu.
Nešto je smanjen i iznos novca za potporu objavljivanja knjiga koje dobivaju nakladnici, i to za svoj cjelokupni izdavački program, a ne više po pojedinim naslovima. Tako je lani iznos za potpore nakladnicima iznosio 8.584.829 kuna, a ove godine iznosi 8.078.000 kuna. Broj nakladnika koji su dobili potporu je smanjen, i to doista simbolično, sa 78 na 77 nakladnika.
Nešto manje novca dobit će i knjižnice za nabavu nove knjižne i neknjižne građe. I dok su lani raspolagale sa 16,7 milijuna kuna, ove će godine moći potrošiti oko 600.000 kuna manje jer na raspolaganju imaju 16,1 milijun kuna. No, za akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti ove su godine dobile neznatno veći iznos (566.700 kuna u odnosu na 537.500 kuna u 2020. godini), a za razvojne programe svota je ista u lipu: 593.000 kuna. Časopisi su ove godine također profitirali, ali za simboličan iznos od 137.500 kuna. Tako su lani dobili 3.722.000 kuna, a ove godine 3.859.500 kuna. Unutar tih sredstava našle su se i elektroničke publikacije koje su lani dobile 605.000 kuna, a ove godine 780.000 kuna, što znači da su ove godine ipak bolje tretirane. Primjera radi spominjemo da ni ove godine ugledni časopis Gordogan nije izborio novac za izlaženje. Isti iznos kao i lani zadržali su Vijenac, novine Matice hrvatske koji je dobio 600.000 kuna, dok je Hrvatskom slovu odobreno 400.000 kuna.
Posebna priča hrvatskog izdavaštva i kulturne politike svakako su knjižare, koje su lani jedno vrijeme bile i zatvorene zbog pandemije. Za programe u knjižarama Ministarstvo je lani izdvojilo 367.000 kuna čime je pomoglo petnaest knjižarskih projekata. Ove je godine odobrilo samo 160.000 kuna za programe u osam knjižara, i to Castropoli, Dobroj knjizi, Frakturi, Bookari, Kalomi, Nakladi Val, Svjetlima grada i Torpedo Comicsu.
“Zbog neizvjesne realizacije planiranih programa zbog pandemije koronavirusa, Vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost predložilo je da se za početak, odnosno za prvi dio godine, svakoj od prijavljenih knjižara dodijele inicijalna sredstva s mogućnošću odobravanja dodatnih sredstava po (započetoj) realizaciji programa i ovisno o epidemiološkoj situaciji”, objašnjavaju u Ministarstvu smanjenje te knjižarske stavke.