U galeriji Academia Moderna 22. studenog u 19 sati otvara se izložba "Plovni objekti" Juraja Dobrovića. Zanimljivo je i da je ovo premijerno izlaganje njegovih radova iz ciklusa "Plovni objekti" više od pola stoljeća nakon što su nastali.
- Tijekom prve polovice šezdesetih godina prošloga stoljeća Juraj Dobrović već je realizirao neke od svojih radova zahvaljujući kojima će, nekoliko desetljeća kasnije, zaslužiti status živućega klasika hrvatske moderne umjetnosti. A sredinom šezdesetih godina Dobrović je osim otkrića proizišlih iz vlastitih umjetničkih napora otkrio i nešto što izvorno nema nikakve veze s umjetnošću. Otkrio je, naime, kako uživo i izbliza izgleda moćan ratni brod, konkretno krstarica Kraljevske mornarice London koja se tih godina zatekla u prijateljskom posjetu Dalmaciji, točnije Jelsi na Hvaru, tada u sastavu socijalističke Jugoslavije. Nipošto nije rijetkost da neumjetničke pojave stimuliraju nastanak umjetnosti; radi se, dapače, više o pravilu nego o iznimci. Ali iznenadno ukazanje golema ratna broda u malenoj i rodnoj mu Jelsi kod Dobrovića je isprovociralo jednokratan, kratkotrajan, nepretenciozan te nadasve radikalan odmak od njegova uobičajena pristupa umjetnosti. On će, naime, nedugo nakon bliska susreta s plovećom čeličnom nemani, u intimi svoga zagrebačkog doma crnom kemijskom olovkom izraditi mnoštvo atipičnih crteža posve malih formata. Ne da bi ih negdje izlagao, već naprosto kao refleksnu reakciju na egzaktnu, preciznu, apsolutno funkcionalnu i prijeteću pojavu moćne krstarice. Tijekom 1964. i 1965. - usporedo s već prepoznatljivim apstraktnim reljefima i objektima - nastaju, dakle, i Dobrovićevi crteži različitih brodova - napisao je u opisu izložbe Vanja Babić.
Juraj Dobrović hrvatski je umjetnik rođen u Jelsi 29. siječnja 1928. godine.U Zagrebu je završio Ekonomski fakultet i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu, a 60-ih godina prošlog stoljeća počinje s likovnim radom. Izlagao je na Venecijanskom bijenalu 1972. na popratnoj izložbi Graphic Art Today, a s njime su ondje izlagali Miroslav Šutej, Ivan Picelj, Edo Murtić i Virgilije Nevjestić te na Bijenalu u Sao Paolu 1973. godine.
Izložba ostaje otvorena do 14. prosinca.br