"Granatiranje" Dine Pešuta

Zašto se nakon svakog rata obnavljaju zgrade, a ne ljudi?

Foto: Borna Filic/Pixsell
Zašto se nakon svakog rata obnavljaju zgrade, a ne ljudi?
04.12.2020.
u 10:54
Ciklus je "Držić u ZKM-u" otvorila je drama “Granatiranje” Dine Pešuta, istinska antiratna oda koja počinje znakovitom rečenicom: “Navukao sam se na rat kao na heroin”.
Pogledaj originalni članak

Iz današnje perspektive bio je to gotovo nezamisliv prizor: sredinom rujna 2019. ZKM je najavio svoju novu sezonu i okupio kazališnu “ligu prvaka”. Uz ravnateljicu kazališta Snježanu Abramović Milković svoje su nove projekte najavili: Oliver Frljić, Anica Tomić, Sebastijan Horvat, Dario Harjaček, Tomislav Zajec, Dora Ruždjak Podolski, Ivan Penović...

No, tom je prilikom najavljen i novi ciklus tog kazališta “Držić u ZKM-u”. Trebala su to biti koncertna čitanja novih djela, drama koje su dobile najvažniju nagradu u Hrvatskoj, Nagradu Marin Držić. Bio je to odličan plan, jer unatoč nagradi ti se novi naslovi izuzetno teško probijaju do hrvatskih kazališta, a ZKM je odlučio predstaviti ih ne samo široj javnosti, već i redateljima, ravnateljima kazališta, dakle ljudima koji odlučuju o repertoaru. Sada, kada smo iz svima znanih razloga na Facebook stranici ZKM-a vidjeli prvi naslov iz ciklusa “Držić u ZKM-u”, zaključak je da korona možda i pomogne nekom djelu da se domogne pozornice, jer ovdje ga svatko može gledati u miru, u terminu koji mu odgovara. Stoga, kazalištarci, navalite, jer bit će vam žao ako to propustite.

Ciklus je, naime, otvorila drama “Granatiranje” Dine Pešuta, istinska antiratna oda koja počinje znakovitom rečenicom: “Navukao sam se na rat kao na heroin”.

Taj rat događa se na Balkanu i čini značajnu potku svih Pešutovih djela. U njemu se sreću jedan mladić od sedamnaest godina i čovjek koji izgovara citiranu rečenicu. Zatim, nakon rata i ratu unatoč, njihov život kreće sasvim odvojenim kolosijecima: jedan u Njemačkoj izdaje uspješnu knjigu, drugi na Balkanu završava režiju i počinje raditi... Rat je uvijek tu, negdje oko njih, jer duboko je obilježio njihovu nutrinu. Susreću se ponovno nakon punih dvadeset godina – u Berlinu, mitskom gradu obećanih sloboda.

Kroz taj okvir priče prelama se antiratni značaj ovog djela. Pešut u jakom monologu koji govori o svim nesrećama rata, ali i o onom što donosi poraće, govori o porazu civilizacije i jasno se pita: “Zašto se nakon svakog rata obnavljaju zgrade? Zašto nitko nikada ne obnavlja ljude?”

Jasno je da su ljudi ti koje rat najviše uruši, da je njima potrebna obnova. No, je li ona uopće moguća. Nema ovdje optimizma, jer neki novi rat uvijek je na obzoru. Iz ovog što smo imali prilike vidjeti jasno je da “Granatiranje” za svoj scenski život treba hrabrog i predanog redatelja/redateljicu i isto takvog ravnatelja/ravnateljicu kazališta.

A ZKM-u treba odati priznanje na trudu, jer “Granatiranje” je za ovo predstavljanje adaptirala i scenski režirala Tamara Damjanović, a autor videa je Lovro Mrđen.

Uz troje glumaca na sceni je i violončelist Stanko Kovačić, koji je ujedno i autor atmosferične, vrlo mračne glazbe.

“Granatiranje” su nam predstavili odlični Frano Mašković i Adrian Pezdirc u glavnim ulogama ljudi koji u sveopćem kaosu pokušavaju naći ljubav, te Hrvojka Begović kao svojevrsni alter ego likova, ali i svih koji su rat osjetili na svojoj koži.

CIMERFRAJ SE RJEŠAVA RENTIJERA

Je li konačno odzvonilo rentijerima u turizmu? Privatni smještaj od Nove godine na udaru pet novih zakona

Turističko iznajmljivanje odavno je preraslo socijalnu kategoriju i pretvorilo se u rentijerstvo od kojeg se lijepo živjelo, a vlasti su prve korake počele poduzimati tek kad je to dovelo do pucanja infrastrukture u turističkim mjestima, pada kvalitete i smanjenja broja turista, upozoravaju i turistički stručnjaci dr. Sanja Čižmar i Branko Bogunović

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.