Banovina

Završen je ovogodišnji ZRIN festival

Foto: Dražen Borovčak i Marija Zaloker
ZRIN festival
Foto: Dražen Borovčak i Marija Zaloker
ZRIN festival
Foto: Dražen Borovčak i Marija Zaloker
ZRIN festival
Foto: Dražen Borovčak i Marija Zaloker
ZRIN festival
Foto: Dražen Borovčak i Marija Zaloker
ZRIN festival
Foto: Dražen Borovčak i Marija Zaloker
ZRIN festival
Foto: Dražen Borovčak i Marija Zaloker
ZRIN festival
Foto: Dražen Borovčak i Marija Zaloker
ZRIN festival
Foto: Dražen Borovčak i Marija Zaloker
ZRIN festival
Foto: Dražen Borovčak i Marija Zaloker
ZRIN festival
Foto: Dražen Borovčak i Marija Zaloker
ZRIN festival
16.06.2017.
u 12:51
ZRIN festival svojom multimedijalnom dimenzijom nastoji svima približiti ljepote baštine Zrinskih na Banovini, ali i svih onih ostalih lokaliteta koji su nekad davno gospodarski i kulturološki obilježili život tog dijela Hrvatske koji se od 19. stoljeća naziva Banovina.
Pogledaj originalni članak

Od 3. do 11. lipnja održan je ZRIN festival u Zrinu, Hrvatskoj Kostajnici, Glini, Gorama i Hrvatskom Čuntiću. Festival je otvoren u starom Zrinu, pored ruševina gotičke crkve Sv. Marije Magdalene koncertom Simfonijskog puhačkog orkestra OSRH i sopranistice Antonie Dunjko.

Tijekom festivala, u Hrvatskoj Kostajnici promoviran je film „Sisačka Majka milosrđa“ autorice Hrvojke Mihanović Salopek, a u Glini knjiga Damira Borovčaka „Zrin 1943 – svjedoci komunističkog zločina“. Glazbeni program festivala nastavljen je koncertom Kvinteta Podium u novoizgrađenoj crkvi u Gorama, a cijelu priču su u predivnom ambijentu Franjevačke crkve u Hrvatskom Čuntiću zaključile vrsne domaće i slovenske umjetnice, članice Kvarteta faluta 4Syrinx.

Ovakav festival iznimno je važan u ovom dijelu Republike Hrvatske kako bi se privukla pažnja na potrebu hitne intervencije arheologa, povjesničara umjetnosti, konzervatora, restauratora.

Zrin i Zrinski dio su hrvatske kulturne baštine i hrvatskog identiteta. Banovina je sa svojim  burgovima Zrinskih, Frankopana, Baboneg-Babonića, Thurovih, Giesinga, Erdoedyja i drugih, desetljećima bila sustavno zapostavljana. Nekad je to bio teritorij u srcu srednjovjekovne Hrvatske. Dovoljno je spomenuti fantastičnu i hrabru ulogu utvrde Gvozdansko, rudnike Zrinskih, ostatke negdašnje cistercitske opatije Topusko kao jedne od najvećih ikad izgrađenih samostanskih kompleksa na tlu Hrvatske i to u stilu vrlo rane francuske gotike.

Upravo u toj opatiji djelovala je pisarnica i notarnica iz koje su, pred Turcima, spašene mnoge knjige danas pohranjene na zagrebačkom Kaptolu, brevijari, misali, molitvenici. Stari grad Zrin nije samo obično naselje, obična utvrda, to je mjesto iz kojeg su Zrinski vladali nekoliko stoljeća, u kom su se generacije rađale, krstile, kovao novac, vodili pregovori, ali i nastajala umjetnička djela.

Pogledajte na vecernji.hr