Sveučilište u Zadru

Zbirka priča u kojoj je i nagrađena Večernjakova

Foto: arhiva
Zbirka priča u kojoj je i nagrađena Večernjakova
27.10.2012.
u 08:49
Svoje je sarajevsko političko proganjanje Ćimić opisao u knjizi “Politika kao sudbina”, koja je kasnije dramatizirana i izvođena kao kazališna predstava
Pogledaj originalni članak

SVEUČILIŠTE U ZADRU/ Zadarsko se Sveučilište prof. dr. Esadu Ćimiću kao utemeljitelju sociologije religije na prostoru nekadašnje Jugoslavije odužilo znanstvenim zbornikom. Doktoriravši u Sarajevu 1966. s tezom Socijalističko društvo i religija, profesor Ćimić se temom religije bavi cijeli svoj izuzetno bogati sveučilišni vijek. Koliko je tema religije i nacije ćudljiva, Ćimić je doslovce osjetio na svojoj koži. Godine 1976. u Sarajevu mu je nakon političko-medijske staljinističke hajke iznenada prekinuta sveučilišna karijera. S Universiteta je izbačen zbog „moralno-političke nepodobnosti“, konkretnije, zbog hrvatskog nacionalnog očitovanja. Pritom mu je knjiga “Čovjek na raskršću” zabranjena i uništena. Prekinuta mu je ne samo sveučilišna karijera nego i ugrožena egzistencija. Spas nalazi na Filozofskom fakultetu u Zadru godinama „vozareći se“ iz Sarajeva u Zadar.

Svoje je sarajevsko političko proganjanje Ćimić opisao u knjizi “Politika kao sudbina”, koja je kasnije dramatizirana i izvođena kao kazališna predstava. Političko ga je stradalništvo potom dovelo u Beograd, gdje na Filozofskom fakultetu predaje sociologiju religije. Pred političkim ludilom srpske čaršije pak, 1992. bježi u Zagreb, gdje biva savjetnik na Institutu za primijenjena društvena istraživanja, a potom i njegov ravnatelj. Sve to vrijeme ostaje vjeran zvanju sociologa religije. Tragom toga opet se vraća u Zadar i postaje pročelnikom Odsjeka sociologije na Filozofskom fakultetu. Ljudski i intelektualno osebujni Ćima, kako ga prijatelji i kolege od milja zovu, u Zadru je dočekao i mirovinu. Zbog izuzetnih zasluga Sveučilište u Splitu, a kasnije i Zadru, dodijelilo mu je počasni naziv profesor emeritus.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.