Europa će se do 2030. godine suočiti s epidemijom pretilosti i prekomjerne tjelesne težine "enormnih razmjera", predviđa Svjetska zdravstvena organizacija u svojoj studiji o 53 europske zemlje, koju će predstaviti na Europskom kongresu o pretilosti u Pragu ovoga tjedna.
Uzbekistan i Irska na vrhu su neslavne ljestvice 53 zemlje. U Irskoj se predviđa da će za petnaest godina 89% muškaraca i 85% žena imati problema s težinom, dok će pretilo biti 57% žena i 48% muškaraca. Trend strmog rasta pretilosti bilježi se i u Grčkoj, Španjolskoj, Švedskoj, Austriji i Češkoj.
U Velikoj Britaniji 73% muškaraca i 63% žena imat će prekomjernu težinu do 2030. godine, dok će trećina žena biti u kategoriji pretilih. Svako treće dijete u svijetu ima prekomjernu tjelesnu težinu i ta je brojka u stalnom rastu, što zabrinjava stručnjake širom svijeta.
Dogovor s kompanijama
– Naše istraživanje predstavlja zabrinjavajuću sliku o porastu pretilosti u Europi. Nužno je hitno preokrenuti taj trend. Iako ne postoji "srebrni metak" za rješavanje epidemije, vlade moraju učiniti više kako bi se ograničio marketing nezdrave hrane, a istodobno zdravu hranu učinilo pristupačnijom – rekla je dr. Laura Webber iz SZO navodeći poreze na šećer kao poželjnu mjeru te bolje označavanje hrane.
Debljina predstavlja velik javnozdravstveni problem i u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatske zdravstvene ankete, 2003. je 20,4% odraslih osoba i 7,6% sedmogodišnjaka bilo debelo, dok procjene Hrvatske zdravstvene ankete iz 2008. pokazuju da se udio odraslih s debljinom dodatno povećao na 24,4%, navodi doc. dr. sc. Danijele Štimac, dr. med., voditeljice Odjela za koordinaciju nacionalnih aktivnosti promicanja zdravlja u HZJZ-u. Velik europski projekt EHIS (European Health Interview Survey), u kojem sudjeluje HZJZ, proveden je 2014. godine, a rezultati će biti dostupni 2015. godine.
Autori studije SZO-a navode da su u nekim zemljama poduzete mjere za ublažavanje tih zabrinjavajućih projekcija, ali slika i dalje zabrinjava. Nizozemska odskače po učinkovitosti u rješavanju ovog problema: predviđa se da će do 2030. godine manje od polovice Nizozemaca imati problem s težinom ili biti pretilo, a osam posto pretilo, dok je 2010. to bilo 54%, odnosno 10%. Smanjio se i očekivani broj Nizozemki problematične težine sa 44% na 43%, dok je očekivani broj pretilih u istom periodu pao sa 13% na 9%.
U Hrvatskoj je 11% pretile djece, a 25% ima prekomjernu težinu.
– Svjesnost o problemu postoji i najviše zabrinjava jer loše brojke kontinuirano rastu – kaže nutricionistica dr. Darija Vranešić Bender. Ističe važnost edukacije, koja je osobito važna u najranijoj dobi. Primjer je program Petica – igrom do zdravlja, međunarodni projekt protiv pretilosti koji je kao program Hrvatske liječničke komore ušao u školski kurikulum, a metodološki je usklađen u 40 zemalja. Također se postižu dogovori na razini država i globalnih kompanija o sniženju udjela šećera i soli u hrani koju te kompanije proizvode.
Zašto sami sebe ugrožavamo ako znamo da si ne činimo uslugu, već naprotiv, tretiramo vlastito tijelo lošije od svojih automobila ili kompjutora, koje pomno servisiramo?
Psihijatar prof. dr. Veljko Đorđević kaže da je zbog suvremene pošasti debljine nastala posebna medicinska grana – psihoneuroendokrinoimunologija – kako bi se otkrili uzroci pretilosti. Govoreći o psihološkim čimbenicima koji su u vezi s prekomjernom tjelesnom masom, podsjeća da je kod nas uvriježeno mišljenje da je beba zdrava samo ako je debela pa je k liječniku vode ako smršavi ili prestane jesti.
– Činjenica je da su, u neimaštini koja nas okružuje, kalorije najjeftinije. Naša se djeca, kao i mi sami, sve manje krećemo, sve manje smo fizički aktivni. Treba povećati broj sati tjelesnog odgoja u najranijoj životnoj dobi kako bi djeca stekla naviku kretanja. Problem je i činjenica da se kod nas pretilost ponajprije percipira kao estetski problem, međutim, riječ je o malignoj pretilosti koja je smrtonosna. Neurološke i kardiovaskularne bolesti usko su vezane uz težinu. Jeste li upoznali osobu s indeksom tjelesne mase preko 40 a da je doživjela duboku starost? – pita prof. Đorđević.
Osobni jelovnici
Zbog porasta debljine, jednog od najvećih čimbenika rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes, kardiovaskularne i metaboličke bolesti, donesene su Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama 2013., a tijekom 2014. HZJZ je pokrenuo Nacionalni program „Živjeti zdravo".
U HZJZ djeluje i Centar za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti koje pruža usluge individualnih savjetovanja, pomoć pri regulaciji tjelesne mase, izradu osobnog plana prehrane, uključujući osobe oboljele od kroničnih nezaraznih bolesti, trudnice, sportaše i osobe starije životne dobi. U savjetovalištu radi tim stručnjaka u sastavu: liječnik, nutricionist, psiholog i kineziolog. Svako od savjetovališta srijedom od 15 do 18 sati pruža mogućnost savjetovanja i putem telefona i e-maila, broj telefona je 01/4863 363 a e-mail: zivjeti.zdravo@hzjz.hr.
U sklopu zdrave prehrane važno je konzumirati sezonsko voće i povrće našeg podneblja, kvalitetne mliječne proizvode, integralno pecivo i kruh, svježu ribu, osobito plavu (srdela, skuša), koštuničavo i suho voće, maslinovo, bučino i suncokretovo ulje, navodi se Vodiču za zdravlje što ga je napravio Zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar.
Za doručak unosite ugljikohidrate u umjerenim količinama, ručak bi trebao uključivati kombinaciju bjelančevina, ugljikohidrata i masti, dok bi večera trebala biti proteinska, ali najmanje dva sata prije spavanja. Kruh i peciva konzumirajte umjereno, gazirana pića i alkohol svedite na najmanju moguću mjeru.
Izbjegavajte suhomesnate proizvode, ribu jedite barem dva puta tjedno. Imate li potrebu za slatkim – posegnite za sladoledom ili pojedite svježe ili sušeno voće. Pijte zeleni i žuti čaj.
Naravno ne smijemo zanemariti ni stres, GMO hranu, fast food ...