Bilo je to negdje šezdesetih-sedamdesetih godina kada se velikom fotografijom reklamirao Dubrovnik i njegova ljepota. Silvija Scholber dobro je pamti, baš kao i to da na fotografiji nije bio Dubrovnik, već njezino Trsteno, seoce dvadesetak kilometara udaljeno od Grada, u kojem još nisu sve kuće priključene na vodovodnu mrežu, a projekt kanalizacije u nekom je dugoročnom planu.
Dućan udaljen tri kilometra
U samom Trstenom nema trgovine, no dovozi se tu kruh. Najbliži je dućan u tri kilometra udaljenom Orašcu, a u krugu od pet kilometara imate i sve ostalo. Restoran je u Trstenom jedan – konoba Canossa – i s radom je počeo prije nekoliko dana. Smještaj je u privatnim apartmanima i sobama te jednom autokampu. Osnovne informacije doznajemo od Silvije dok sjedimo u njezinu malom “arboretumu” koji je uredila u dvorištu, nedaleko od jednoga od simbola mjesta – dvije ogromne platane starije od pola stoljeća. Iz Silvijina se doma lijepo vidi i crkva svetog Vida, zaštitnika Trstenog.
– Na kraju sela imamo i crkvicu svetog Mihaela u kojoj se nalazi Michelangelova slika – govori Silvija.
Ipak, Trsteno je najpoznatije po svojem arboretumu, najstarijem botaničkom vrtu u Hrvatskoj. Da bi ga vidjeli i uživali u spoju morskoga plavetnila i krošnjama stabala koja su ovdašnji pomorci sa svojih putovanja donijeli iz svih dijelova zemljine kugle, ali i ladanjskoj arhitekturi, ovamo dolaze turisti iz cijeloga svijeta.
Zaputili smo se i mi. Ulaz je 50 kuna, no ograda kojom je opasan na nekoliko je mjesta “proširena” za ulazak sa strane i zacijelo ima onih koji koriste te “sporedne ulaze”, zbog čega je kod jednoga i postavljena obavijest s molbom da se to ne čini. Nadležnost nad arboretumom danas ima Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Iz promotivnog materijala koji dobivamo s ulaznicom doznajemo da se arboretum prostire na više od 25 hektara. Laganim korakom stižemo do barokne fontane izgrađene 1736. godine, s rimskim bogom Neptunom i nimfama, zatim produžujemo do ljetnikovca obitelji Gučetić-Gozze. Naime, još je 1494. dubrovački vlastelin Ivan Marinov Gučetić-Gozze na svojemu imanju podigao ljetnikovac i park koji su ubrzo postali središte kulturnoga života Dubrovnika gdje su boravila mnoga poznata imena iz tog i doba koje je uslijedilo pa je tako među ostalima ovdje boravila i dubrovačka pjesnikinja Cvijeta Zuzorić. Osim ljetnikovca, tu su i kapelica sv. Jeronima iz 17. stoljeća, dva stoljeća stariji akvedukt, mlinica za masline... Prije nekoliko godina ovaj arboretum bio je fantastična prirodna scenografija za King’s Landing u svjetski poznatoj televizijskoj seriji “Igra prijestolja”.
Mi stižemo do vidikovca s kojeg se pruža pogled na otoke. Od sljedeće bi godine trebala biti, u sklopu projekta “Povijesni vrtovi dubrovačkog područja” uspostavljena brodska linija između Trstenog i Lokruma:
Vila koju je želio Malkovich
– U arboretumu se završavaju izgradnja edukacijskog centra i kafića – govori nam Antun Bošković, predsjednik ovdašnjeg mjesnog odbora.
Iz arboretuma se spuštamo do rive i plaže na kojoj su postavljeni tuš i aparat za piće i kavu. Ponad rive izdigla se vila Aurora, poznatija kao vila Nardelli. Naime, njezinu je izgradnju početkom prošloga stoljeća bio naručio Niko Nardelli, slikar i austrijski namjesnik u Dalmaciji. Od izgradnje do danas više je puta mijenjala vlasnike, u Domovinskome je ratu opljačkana. Posljednja je tri desetljeća propadala jer ju je Tito bio poklonio Bosni i Hercegovini, a izgrađena je na hrvatskom tlu pa je zato propala nakana glumca Johna Malkovicha koji ju je htio kupiti. Naposljetku je vila pripala Hrvatskoj i sad je taj je mediteranski dragulj na 30 godina zakupio ruski magnat Mihail Šelkov koji će tu napraviti turistički kompleks:
– Obnova vile počinje ove jeseni – potvrđuje Antun Bošković, nabrajajući što će se sve do sljedeće sezone u njegovu Trstenom raditi kako bi turistička ponuda bila sadržajnija, a život dvjestotinjak stanovnika ugodniji.
Grad je spreman za Dubrovačke ljetne igre
Lipanj je na Stradunu bio neuobičajen jer se bez ikakvog “laktarenja” moglo proći glavnom dubrovačkom ulicom u staroj jezgri, od Vrata od Pila do Vrata od Ploča, od Velike do Male Onofrijeve česme. No slika se sada mijenja, a nakon dvije godine Dubrovnik je ponovno avionski povezan sa Sjedinjenim Američkim Državama. Direktorica TZ Dubrovnika Ana Hrnić kaže da se broj dolazaka povećava i da polako, ali sigurno idu naprijed. Čeka se još odluka britanske vlade oko putovanja njihovih državljana izvan granica što bi još bolje popravilo turističku sliku Dubrovnika i okolice.
Trenutno su u Dubrovniku otvorena 32 hotela, a prvi srpanjski vikend u Gradu je boravilo 8199 gostiju. – I dalje smo oprezni što se tiče sezone i procjena kakva će ona biti, no prelazak granice trebao bi biti osjetno lakši s COVID potvrdama – rekao je direktor TZ Dubrovačko-neretvanske županije Vladimir Bakić.
Zbog pandemije turisti na krajnjemu jugu traže manja mjesta i otoke, početkom srpnja krenuli su i brodski izleti na Elafite – Koločep, Lopud i Šipan. Dubrovački gosti istražuju i malena sela u zaleđa poput Gromače, Majkova, Ljubača, a u svakome od njih “krije” se agroturističko imanje s autohtonom ponudom.
Što se pak tiče događanja u samome Gradu, 10. srpnja ispred crkve sv. Vlaha otvaraju se 72. Dubrovačke ljetne igre, a za prisustvovanje cermoniji trebat će COVID potvrda. Na 13 lokacija bit će održane 63 izvedbe. Igre traju 47 dana. •
Propala i ova sezona! Nigdje nikoga!