TURISTIČKA PATROLA - KAPTOL

Artefakti i ratnička oprema iz starijeg željeznog doba ucrtali ih na arheološku kartu Europe

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kaptol: Turistička patrola, općina Kaptol
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kaptol: Turistička patrola, općina Kaptol
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kaptol: Turistička patrola, općina Kaptol
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kaptol: Turistička patrola, općina Kaptol
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kaptol: Turistička patrola, općina Kaptol
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kaptol: Turistička patrola, općina Kaptol
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kaptol: Turistička patrola, općina Kaptol
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kaptol: Turistička patrola, općina Kaptol
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kaptol: Turistička patrola, općina Kaptol
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kaptol: Turistička patrola, općina Kaptol
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kaptol: Turistička patrola, općina Kaptol
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kaptol: Turistička patrola, općina Kaptol
26.04.2023.
u 08:38
Poučna staza "Putevima ratnika – željezno doba u Zlatnoj dolini" na području općine Kaptol, na kojoj se u posljednjih dvadesetak godina provode sustavna arheološka istraživanja, postala je tako sastavni dio Kulturne rute Vijeća Europe "Staza željeznog doba Podunavlja".
Pogledaj originalni članak

Smješten na južnim obroncima parka prirode Papuk, Kaptol se može podičiti svojom bogatom poviješću, a u novije vrijeme i nalazima koje su ga svrstali na arheološku kartu Europe. Naime, u šumskom području sjeverno od Kaptola nalazi se arheološko nalazište iz razdoblja starijeg željeznog doba koje se sastoji od tri dijela – dvije nekropole, Čemernica i Gradci, te utvrđenog visinskog naselja koje se istražuje od šezdesetih godina 20. stoljeća, kada su prvi arheološki artefakti na području nekropole Čemernica jednostavno izorani prilikom sadnje vinograda. U tom kratkom prvom valu istraživanja pronađeni su izvrsni nalazi ratničke opreme.

Poučna staza "Putevima ratnika – željezno doba u Zlatnoj dolini" na području općine Kaptol, na kojoj se u posljednjih dvadesetak godina provode sustavna arheološka istraživanja, postala je tako sastavni dio Kulturne rute Vijeća Europe "Staza željeznog doba Podunavlja". Riječ je o projektu kojim se važnost kulturne baštine pokušava staviti u prvi plan po pitanju razvoja gospodarstva na lokalnoj razini.

Suradnja s vinarima

U samom Kaptolu nalazi se i srednjovjekovni dvorac, jedan od najvećih i najočuvanijih spomenika iz tog doba, u kojemu se u zadnje vrijeme rade iskopavanja i manja obnavljanja.

– Priča o turizmu ne može se graditi isključivo na kulturi, to je normalno. Međutim, suradnja s lokalnim proizvođačima koji svoj brend grade upravo na tom arheološkom lokalitetu ono je što našu priču nekako zaokružuje – kaže povjesničarka Kristina Rupert, zamjenica direktora Turističke zajednice Zlatni Papuk.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kaptol: Turistička patrola, općina Kaptol

Ona objašnjava kako na ovom području djeluje destilerija koja na svojim etiketama ima falere pronađene u jednom od tumula, odnosno grobnih humaka na nekropoli Čemernica. Nedavno je otvorena pivovara koja proizvodi craft pivo i također se vezuje uz arheološki lokalitet. Važan obol daju mali vinari koji svoj brend vežu uz srednjovjekovnu utvrdu Stari grad Kaptol, a tu je i festival "Dani halštatske kulture" na kojemu posjetitelji mogu uživati u pravoj halštatskoj kuhinji.

Ako dolazite iz smjera Zagreba, u Kaptol ćete najlakše doći autocestom A3 do izlaza Nova Gradiška pa onda preko Požege. Iz Osijeka je najbolje preko Našica i Kutjeva, a iz Slavonskog Broda i Vinkovaca preko Čaglina ili preko Pleternice. U Zlatnoj dolini nadaju se i brzoj cesti koja se najavljuje već duže vrijeme, onda će to svakako biti najbolji put do Kaptola.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kaptol: Turistička patrola, općina Kaptol

Kako u tom mjestu možemo provesti dan?

– Uz obilazak rute željeznog doba i povijesne baštine, Kaptol je definitivno i mjesto za rekreacijski i sportski turizam, planinarenje i biciklizam, uz, naravno, posjete vinarijama i destileriji. U Kaptolu imamo proizvodnju craft džina, što je posebnost ovog kraja, a posjetitelji mogu uživati i u prekrasnoj prirodi parka prirode Papuk i brojnim vinogradima – ističe Tomislav Galić, direktor Turističke zajednice Zlatni Papuk.

Dani halštatske kulture

Dani halštatske kulture nisu jedina priredba u Kaptolu. Već u svibnju počinje trodnevna manifestacija "Tambura za dušu" koja se sastoji od nastupa tamburaških orkestara, tradicionalnog festivala amaterske tamburaške glazbe "Zlatni glas Zlatne doline" i smotre folklora. Krajem kolovoza brojni gosti iz Hrvatske i inozemstva pohodit će priredbu "Ideš i piješ" (wine and walk), dok krajem godine posjetitelji mogu uživati u čarima adventa uz Kaptolske zvonce.

Uz bogato arheološko nasljeđe, Kaptol se odlikuje i tradicionalnim slavonskim gostoprimstvom. Već se pomalo razvijaju i kušaonice i novi smještajni kapaciteti, što ovo mjesto svrstava na turističku kartu Požeško-slavonske županije, ali i cijele Slavonije.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kaptol: Turistička patrola, općina Kaptol

– Mi u Kaptolu upravo smo u turizmu prepoznali budućnost razvoja, ne samo mi koji se bavimo politikom, nego i ljudi koji su tu počeli graditi smještajne kapacitete, što unatrag nekoliko godina nismo imali. Nemamo industriju, ali zato imamo povijesno i kulturno bogatstvo, Papuk, lijepu prirodu, čistu vodu, čist zrak, lovni turizam – ističe općinski načelnik Mile Pavičić.

Potočna pastrva, čobanac i teletina ispod peke za prste polizati

U okružju prelijepe prirode, tamo gdje se Zlatna dolina nekako pitomo zavukla među obronke papučkih brda, smješten je buffet Čiča Mata. S terase objekta, koja se nadvila nad samo korito rječice Veličanke, možete uz žubor vode uživati u specijalitetima poput potočne pastrve, šarana, miješanog mesa ili pak majstorski pripremljenog čobanca.

Buffet Čiča Mata u Velikoj nudi jela s ražnja i roštilja, teletinu ispod peke, janjetinu, fiš i druge riblje specijalitete te kruh i kolače iz domaće radinosti. Ako poželite, ovdje možete organizirati i proslavu raznih svečanih prigoda.

– U Velikoj su otvoreni bazeni i adrenalinski park tako da je posjećenost u proteklih nekoliko godina sve bolja. U vrijeme kad sam ja preuzimao restoran prije 16 godina svega toga nije bilo, ali kako volim samostalnost u radu, odlučio sam se za privatni biznis i mislim da nisam pogriješio. Bilo je i teških vremena, ali sad se situacija popravila – kaže vlasnik Ivan Grbavac.

Nama su ljubazni domaćini poslužili hladnu platu Čiča Mata s domaćim slavonskim proizvodima poput kulinove seke, suhog vrata i slanine. Zatim je na red došao čobanac koji se sastoji od tri vrste mesa – junetine te divlje i domaće svinje, a šlag na tortu bila je pastrva s kuhanim krumpirom.

Što se tiče pića, u ponudi su uglavnom domaća vina poznatih kutjevačkih vinara poput Galića, Pavlovića, Enjingija ili Krauthakera.

Osim domaćih ljudi iz Požeštine, u Čiča Matu dolaze i gosti iz Osijeka, Našica, Slavonskog Broda, Zagreba, pa čak i stranci. U posljednje vrijeme imaju i sve više grupnih dolazaka, poslovnih ručkova, proslava i ekskurzija.

– Moram se pohvaliti da su reakcije gostiju uglavnom dobre, kao i recenzije. Gosti nam se vraćaju, što je znak da su zadovoljni – ističe vlasnik.

Izbor i kvaliteta jela (do 50 bodova)  47

Izbor i ponuda pića (do 15 bodova)  12

Usluga i ljubaznost (do 10 bodova)  10

Dojmovi i prostor (do 20 bodova)  17

Ukupnost ponude (do 5 bodova)   5

Ukupno: 91

 

65 GODINA VEČERNJEG LISTA

VIDEO 'Obadva, oba su pala!' Junak pobjedničkog usklika koji je obišao zemlju preživio je rat, a onda tragično poginuo

Večernji list ove godine slavi svoj 65 rođendan. U šest i pol desetljeća naši su novinari ispisali oko milijun stranica, objavili smo oko 25.000 različitih izdanja. Iz naše bogate arhive, donosimo serijal priča o lokalnim herojima, ljudima koji su spasili nečiji život, o znanstvenici koji su pomaknuli granice, o pobjednicima koji su nemoguće učinili mogućim. Neke ljude koji su svojim humanim djelima stvorili te priče, uspjeli smo pronaći i par desetljeća kasnije, pa su priče o njima dobile i nastavak, no nekima od heroja s naših naslovnica, nismo uspjeli ući u trag. Možda su neki od njih baš vaši rođaci, susjedi prijatelji ili poznanici - ako ih čitajući ove životne priče prepoznate, budite naš 'joker zovi' i pišite nam na mail dojavi@vecernji.net, jer to su ljudi koji zaslužuju bar još koji napisani redak, uz jedno veliko – hvala.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.