slavi 120 godina

Evo što niste znali o Aspirinu, najčešće korištenom lijeku protiv boli

Foto: Sanjin Strukić / Pixsell
Aspirin
Foto: Oliver Berg/DPA/Pixsell
Aspirin, Bayer
Foto: Oliver Berg/DPA/Pixsell
Aspirin, Bayer
25.10.2017.
u 08:07
Aspirin je bio prvi "znanstveni" lijek koji se počeo masovno prodavati i prvi od važnih farmaceutskih preparata u obliku tablete, a ne praška, tako da je španjolski filozof Ortega y Gasset 20. stoljeće nazvao "erom aspirina". Aspirin je bio prvi "znanstveni" lijek koji se počeo masovno prodavati i prvi od važnih farmaceutskih preparata u obliku tablete, a ne praška, tako da je španjolski filozof Ortega y Gasset 20. stoljeće nazvao "erom aspirina".
Pogledaj originalni članak

Lijek Aspirin ove godine slavi 120 godina otkako je njemački kemičar Felix Hoffman, koji je radio za farmaceutsku tvrtku Bayer, 1897. godine sintetizirao acetilsalicilatnu kiselinu, djelatnu tvar Aspirina, do danas najčešće korištenog sredstava protiv boli, zbog čega je uvršten i u Guinnessovu knjigu rekorda.

Aspirin se smatra jednim od najvažnijih lijekova 20. stoljeća – iako se gotovo automatski vezuje uz glavobolju, njegova je primjena puno šira pa je danas Aspirin temeljna terapija za sprečavanje ponovnog moždanog i srčanog udara, simptomatsko ublažavanje bolova i snižavanje temperature kod prehlade i gripe.

Foto: Sanjin Strukić / Pixsell
Aspirin
Foto: Oliver Berg/DPA/Pixsell
Aspirin, Bayer
Foto: Oliver Berg/DPA/Pixsell
Aspirin, Bayer

Aspirin je bio prvi "znanstveni" lijek koji se počeo masovno prodavati i prvi od važnih farmaceutskih preparata u obliku tablete, a ne praška, tako da je španjolski filozof Ortega y Gasset 20. stoljeće nazvao "erom aspirina".

No, za nastanak acetilsalicilatne kiseline, koja je dobivena kemijskim putem, zaslužno je otkriće salicilata u vrbi,  čija je ljekovitost bila poznata još u Hipokratovo doba, navodi Biljana Blažeković sa Zavoda za farmakognoziju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, govoreći o biljnim lijekovima koji su promijenili svijet.

"Priča o acetilsalicilnoj kiselini počinje još mnogo godina prije naše ere, kada je prepoznata ljekovitost vrbe. Tako je Hipokrat (oko 400 g. pr. Kr.) ženama davao da žvaču koru vrbe ili piju njezin čaj kako bi im ublažio porođajnu bol. Zahvaljujući otkriću salicina, kao spoja odgovornog za analgetska svojstva vrbe, ubrzo je otkrivena i salicilna kiselina koja se neko vrijeme koristila protiv boli, vrućice i upale. Pokušavajući umanjiti neugodan okus i neželjena djelovanja salicilne kiseline, godine 1897. u Bayerovu laboratoriju njemački je kemičar Hoffman modificirao njenu strukturu i tako dobio acetilsalicilnu kiselinu", navodi Blažeković.

Znanstvenici i dalje istražuju nove mogućnosti primjene Aspirina, među ostalim u sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti, najčešćeg uzroka smrtnosti i invalidnosti širom svijeta.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

AU
austrougarskigeneral
10:17 25.10.2017.

aspirin je spasio mnoge živote i spašava mnoge da se ne dobije udar

DU
Deleted user
08:45 25.10.2017.

Tko ovo prepisuje da li prepisuje sa razumijevanjem ili odoka.

SO
Somelier
09:34 25.10.2017.

Stvarno naklapanje. Ako se spominje aspirin treba spomenuti da kod dužega korišćenja stvara rupe na želučanoj sluznici koje se pretvaraju u čireve. Zato je potrebno jesti čili koji nadražuje želučane stijenke i proizvodi sluz koja krpa nastale rupe od aspirina. (Na tu temu gledao samo jednu njemačku polsatnu emisiju)