Mlada generacija pod stalnim je stresom, što zbog pokušaja stvaranja ambiciozne karijere što zbog izostanka stalnog posla. Kako god bilo, stalni stresori koji dovode do tjeskobe, iscrpljenosti i pretrpanosti poslom mogu biti izuzetno štetni po zdravlje. Stalna izloženost stresu može stvoriti kaos u organizmu i dovesti vas do jednog od ovih deset opasnih zdravstvenih stanja:
1. Širenje raka. Stres "pogoduje" preživljavanju kancerogenih stanica i usprkos uzimanju lijekova, pokazala je studija provedena na miševima koji su danonoćno bili izloženi mirisu predatora. U tim situacijama lučila se velika količina adrenalina, a on je "hranio" tumorske stanice.
2. Smanjuje se mozak. Točnije siva moždana masa, i to pogotovo u dijelovima mozga koji su zaduženi za osjećaje i fiziološke funkcije. Ove promjene javljaju se uslijed pretrpljenog jednokratnog stresa, poput otpuštanja ili prekida i razvoda, a mogu predvidjeti i neke psihičke probleme u budućnosti.
3. Prerano starenje djece. Izloženost nasilju i maltretiranju u djetinjstvu može izazvati prerano starenje stanica. Kod djeca koja su trpila zlostavljenje ili su bila pasivni promatrači, pronađeni su kraći telomeri, odnosno krajevi kromosoma koji upućuju na brže starenje i odumiranje stanica te kraći životni vijek.
4. Stres utječe na potomke. Učinci stresa mogu se prenositi na sljedeću generaciju. Iako se vjerovalo da kombinacija vanjskih faktora poput stresa može nestati u sljedećoj generaciji, najnovije istraživanje je pokazalo da se neka obilježja gena ipak prenose i zadržavaju u sljedećem pokoljenju, piše Huffingtonpost.
5. Javljaju se simptomi depresije. Pretrpljen stres vodi u depresiju, što je pokazalo i ranije spomenuto istraživanje na miševima. Oni su u jednom trenutku prestali plivati u plastičnom cilindru, a trebalo im je i više vremena prije nego bi počeli normalno jesti.
6. "Navlače" se kronične boelsti. Što je reakcija na stres burnija, i što su ljudi anksiozniji i rastreseniji, nakon deset godina takvog života mogu oboliti od kroničnih bolesti, poput problema sa srcem i artritisa.
7. Veći je rizik od moždanog udara. Stručnjaci ističu da osobnosti tipa A, karakteristične po tome što su stalno u pokretu, brzo hodaju i brzo jedu, pate od kroničnog nedostatka vremena, nestrpljivi su i neovisno o spolu, izložene su većem riziku od moždanog udara.
8. Veći je rizik od srčanog udara. Stalni pritisak i stres povećavaju rizik od infarkta za 27 posto. Znanstvenici smatraju da je najvažnije da se čovjek dobro osjeća i radi sve što doprinosi smanjenju stresa i zdravlju srca.
9. Prehlada postaje "ubojita". Dokazano je da se simptomi prehlade pogoršavaju pod utjecajem stresa. Organizam tada proizvodi više hormona stresa kortizola koji kod nekih ljudi ne djeluje na imunološke stanice pa su izloženi virusu koji izaziva upalne reakcije. Kako njihov organizam nema mehanizam za "isključivanje" upale, one se manifestiraju kao simptomi prehlade.
10. Utječe na ishod bolesti. Borba i liječnje od raka mogu biti izuzetno stresan proces. Kognitivno-bihevioralna terapija koja doprinosi borbi sa stresom. Najviše blagotvorno djeluje na imunološki sistem žena oboljelih od raka dojke. Kod žena koje su bile podvrgnute ovoj vrsti terapije zabilježene su fiziološke promjene koje navode na zaključak da se bolje oporavljaju.