Hrvatska je na 22. mjestu po uspješnosti liječenja šećerne bolesti tipa 1 i 2 prema indeksu koji uspoređuje uspješnost liječenja ove bolesti u 28 zemalja članica Europske unije, Švicarskoj i Norveškoj.
Riječ je o Euro dijabetes indeksu predstavljenom na 50. Kongresu Europske asocijacije za istraživanje dijabetesa u Beču. Ovaj pokazatelj učinkovitosti zdravstvene zaštite mjeri i objavljuje Health Consumer Powerhouse, vodeća europska organizacija za analizu i procjenu zdravstvenih sustava.
Problem društva
Na čelu ljestvice Euro dijabetes indeksa nalaze se Švedska, Nizozemska i Danska, dok su iza Hrvatske, među ostalima, Grčka, Poljska, Rumunjska i Bugarska. Prema objavljenim rezultatima, Hrvatska je izuzetno uspješna u ranom otkrivanju novih slučajeva dijabetesa, kao jedna od pet država u Europi koje sustavno vode nacionalni registar oboljelih.
S druge strane, kritičari ističu da je ključno raditi na pojačanju programa prevencije, poboljšanju dostupnosti lijekova i pomagala, kvalitetnijoj i strukturiranoj edukaciji te redovitom provođenju kontrolnih zdravstvenih pregleda bolesnika.
Kako bi hrvatsko zdravstvo poboljšalo kvalitetu zdravstvene skrbi bolesnika s dijabetesom, ova će bolest morati biti prepoznata kao javnozdravstveni problem s konkretnim aktivnostima usmjerenim prema podizanju svijesti o šećernoj bolesti i njenoj prevenciji.
Dijabetes u brojkama
– Sjedilački način života koji vodimo, neprestana vožnja automobilom i velika pasivnost tijekom dana dovode do toga da je naš kalorijski unos prevelik za naše potrebe, a u samoj prehrani prevladavaju jednostavni ugljikohidrati. To su ponajprije kruh i tjestenina.
Dane provodimo za računalom i manje se krećemo. Rezultat svega toga je povećanje tjelesne težine, koja opterećuje organizam – pogotovo gušteraču koja je ključna za proizvodnju inzulina.
Nažalost, okruženi smo pekarnicama koje danas djeluju kao prava pošast. Mlađe generacije odrastaju na pekarskim proizvodima i zaboravljaju na kvalitetan unos zdravih namirnica, poput svježeg voća i povrća. Prevenciju treba početi graditi polazeći od njih – komentirala je nutricionistica Meri Filipović.
Međunarodna dijabetička federacija procijenila je da je od šećerne bolesti u našoj zemlji prošle godine bolovalo 224.490 osoba. U cijeloj Europskoj uniji sa šećernom bolešću živi 32 milijuna ljudi, što je poglavito rezultat sve većeg broja pretilih, nezdrave prehrane i tjelesne neaktivnosti, tvrde stručnjaci.
Glavni znakovi upozorenja za dijabetes uključuju učestalo mokrenje, pretjeranu žeđ, povećanu glad i nagli gubitak težine, umor, manjak koncentracije, povraćanje, bol u trbuhu, osjećaj utrnuća u šakama ili stopalima te zamućenost vida. Primijetite li ove simptome, nemojte oklijevati i javite se svom liječniku – na vrijeme!
>>Provjerite pijete li previše kave. Ovisnici o kofeinu imaju veći rizik od dijabetesa
>>6 znakova upozorenja: Simptomi koji prethode moždanom udaru
>>10 simptoma raka koje ni jedna žena ne bi smjela ignorirati
lako pricati o ishrani i nacinu zivota. a sto ako genetski nedostaje odredjeni enzim, vidi se po potkoznom masnom tkivu i masnoj jetri, zna se zasto ali gdje je rjesenje za te ljude. u hrvatskoj je veci problem bas ishrana, lose masnoce, previse bijelog praznog ugljikohidrata i previse mesa i mesnih preradjevina