Grk Harry Anapliotis putopisac je koji na svom portalu, Wonderful Wanderings, daje savjete o putovanjima i zemljama koje je posjetio. Tako se, u svom nedavnom članku, dotaknuo i Hrvatske, odnosno jela koja se ovdje pripremaju. Podijelio je i opisao 24 najboljih hrvatskih jela za koje smatra da svatko treba probati kada dolazi u Lijepu Našu.
Objasnio je hrvatsku kuhinju: ‘U unutrašnjosti se nalaze krepkija jela od mesa prilagođena hladnijoj klimi i šumama, poput gulaša od divljači i pečenog mesa. Blaga mediteranska obalna područja koriste obilje plodova mora, maslinovog ulja i začinskog bilja poput ružmarina. Razbijen teren Hrvatske omogućuje uzgoj ovaca i proizvodnju sira. Plodna nizina daje povrće i papriku, a bura pomaže u sušenju pršuta. Tartufi uspijevaju u hranjivom istarskom tlu’.
‘Prostrana hrvatska obala i otoci pružaju bezbroj svježih plodova mora. Mikroklime od planina do obale stvaraju različite regionalne kuhinje, ali zajednički ključni sastojci povezuju Hrvatsku sa širim Mediteranom, koji sadrži proizvode kao što su maslinovo ulje, vino, pršut, domaći sir i plodovi mora. Sezonska doba također utječe na kulturu prehrane. Hladniji mjeseci omogućuju mesne gulaše, šunke sušene na zraku i izdašan pečeni kruh. Toplije sezone slave proizvode kroz lagana jela kao što su punjene paprike, svježe salate i morske delicije’. A, evo što je sve izdvojio na svoj popis:
1. Peka: Peka je hrvatska tehnika kuhanja u kojoj se meso, plodovi mora ili povrće peku 1-3 sata pod zvonastim poklopcem od lijevanog željeza zakopanim u užareni ugljen. Najbolje je uživati u svježe ispečenim u obiteljskim konobama. Peka ističe sočne okuse i teksture. Obično se poslužuje s kruhom.
2. Crni rižot: Crni rižot dobiva se kuhanjem riže u crnilu lignje ili sipe. Često sadrži dodatne . plodove mora poput lignji, škampa ili dagnji. Najbolji je poslužen vruć u restoranima s jadranskim plodovima mora. Odlično se sljubljuje s bijelim hrvatskim vinima.
3. Fritule: Fritule su slatki prženi uštipci - omiljena blagdanska hrana u Hrvatskoj. Najbolje je u njima uživati kada su svježe pečene, hrskave izvana i mekane iznutra. Obično su posute šećerom u prahu. Često se poslužuju uz kavu ili slatko vino.
4. Paški sir: Paški sir je tvrdi, slan ovčji sir s otoka Paga. Dobiva prepoznatljiv okus zahvaljujući ovčjoj prehrani začinskim biljem. Najbolje ga je poslužiti na sobnoj temperaturi kako bi se istaknuo pikantan, slan okus. Mještani uživaju u siru sa suhomesnatim proizvodima, grožđem i medom.
5. Fuži: Fuži su domaća tjestenina iz Istre. Prelijevaju se bogatim mesnim ili povrtnim varivima poput gulaša od divljači, ali i s finim umacima od tartufa. Najbolji su vrući, a prilično su i hranjivi jer se rade od jaja, maslinovog ulja i durum brašna.
6. Štrukli: Štrukli su tijesto punjeno sa slatkim ili slanim nadjevima, najčešće sirom, ali mogu biti s voćem, orašastim plodovima i mesom. Nastali su u Zagorju, a danas su popularni u cijeloj zemlji. Najbolje ih je poslužiti svježe i vruće kada je tijesto još hrskavo i nadjev iscuri. Često je glavno jelo, poslužuje se uz salatu, meso i umak.
7. Ćevapi: ‘Ćevapi su male pečene kobasice bez kožice od mljevene junetine, janjetine i svinjetine začinjene jednostavno solju, paprom i češnjakom. Smatraju se hrvatskim nacionalnim jelom i poslužuju se posvuda. Idealan način konzumacije je u lepinji (pogači) s nasjeckanim sirovim lukom, kajmakom (gustim vrhnjem od fermentiranog mlijeka), ajvarom (umakom od pečene crvene paprike) i sudžukom (goveđom kobasicom)’, navodi Harry, ali to je nešto s čime se mnogi neće složiti.
8. Brudet: Brudet je ukusan hrvatski gulaš od plodova mora s bijelom ribom, školjkama, rajčicama, lukom i specijalitet je jadranskih i primorskih gradova. Postoji i zdrava opcija s nemasnim proteinima, maslinovim uljem i biljem. Kruh sa strane neophodan je kada jedete Brudet.
9. Skradinski rižot: Skradinski rižot bogato je, kremasto jelo od riže koje se priprema pirjanjem teletine i luka u mesnoj juhi satima dok se teletina ne raspadne u gusti umak te se riža kuha u umaku. Skradinski rižot najbolje je poslužiti vruć, ravno iz lonca, idealno uz bijelo vino poput dalmatinske malvazije.
10. Pašticada: Pašticada je omiljeno jelo od govedine mnogih Hrvata. Sadrži dugo i sporo pripremanu govedinu u bogatom, mirisnom, slatko-kiselom umaku od povrća, vina, octa i sušenog voća poput suhih šljiva ili smokava. Pašticadu je najbolje poslužiti vruću. Dugo pirjanje rezultira iznimno mekom govedinom koja se raspada u sočnom umaku koji miriše na bilje i ima suptilno slatkast okus. Njoki od krumpira ili domaća tjestenina tradicionalni su prilozi.
11. Salata od hobotnice: Salata od hobotnice uobičajeno je predjelo ili lagani obrok od hobotnice kuhane zatim nasjeckane i jednostavno začinjene maslinovim uljem, octom, češnjakom, peršinom i povrće. Salatu od hobotnice najbolje je poslužiti ohlađenu jer će svježi, pikantni okusi razbuditi nepce. U Hrvatskoj se obično poslužuje kao predjelo, samostalno ili na podlozi od lisnatog povrća, s koricom kruha sa strane.
12. Sarma: Sarme je kupus punjen mješavinom mesa i riže. Ovo je jelo specijalitet diljem Balkana, Turske i istočne Europe. Sarmu je najbolje poslužiti toplu, izravno iz pećnice ili lonca u kojem se kuhala. Sarme tijekom kuhanja upijaju okuse tekućine za pirjanje. Sarma je prilično teška i obično se poslužuje kao glavno jelo, uz koricu kruha, kisele krastavce i jogurt ili kiselo vrhnje sa strane.
13. Istarski pršut: Istarski pršut specifična je vrsta suhomesnate šunke koja se proizvodi isključivo na geografskom području istarskog poluotoka u Hrvatskoj. Ima status zaštićene oznake izvornosti (PDO) u EU. Istarski pršut najbolje je poslužiti tanko narezan na sobnoj temperaturi kako bi okusi do izražaja došli. Domaći ga uživaju kao predjelo uz masline, sir, kruh, smokve i bijelo dalmatinsko vino.
14. Mlinci: Mlinci vrsta su jela od tjestenine koje potječe iz Zagorja i dijelova Slovenije. Najbolje ih je poslužiti vruće, izravno iz pećnice ili posude u kojoj su se spremali kako bi proželi okuse. Imaju jedinstvenu hrskavu, ali mekanu teksturu poput natopljenog kruha. Mlinci idu uz pečena mesa poput puretine, piletine ili patke.
15. Punjena paprika: Punjena paprika omiljeno je jelo od paprika punjenih aromatičnim nadjevom od mesa, riže, povrća i začina. Punjenu papriku najbolje je poslužiti toplu, izravno iz pećnice, a u zemljama poput Bosne, Srbije, Hrvatske i Bugarske smatra se specijalitetom. Punjena paprika je dosta teška pa se obično poslužuje kao glavno jelo uz hrskavi kruh, jogurt ili pire krumpir.
16. Burek: Burek je specijalitet balkanske kuhinje, posebno popularan u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Turskoj. Burek se sastoji od više slojeva tankog tijesta punjenog mesom, sirom, špinatom, krumpirom ili drugim nadjevima. Burek se najbolje poslužuje svježe pečen i vruć. Burek je namijenjen da se jede rukama.
17. Zagrebački odrezak: Zagrebački odrezak tanki je teleći kotlet punjen šunkom i sirom, pohan i pržen. Nastao je u Zagrebu kao varijacija na francusko jelo Cordon Bleu i švicarski šnitel. Zagrebački odrezak najbolje je poslužiti svježe pečen kada je korica još hrskava, a sir mekan. Obično se poslužuje s rižom ili prženim krumpirićima.
18. Čobanac: Čobanac je izdašan gulaš od mesa i povrća nastao u kontinentalnim krajevima Hrvatske. Pastiri su ga tradicionalno kuhali na otvorenom u bakrenim kotlovima na otvorenoj vatri. Čobanac se najbolje poslužuje vruć, izravno iz lonca ili kotlića. Dugo pirjanje rezultira iznimno mekim mesom i povrćem natopljenim u bogatu juhu prožetu paprikom.
19. Rožata: Rožata je tradicionalna slastica iz Dalmacije, posebno popularna u Dubrovniku. To je krema od jaja, mlijeka, šećera i aroma, prelivena gorko-slatkim karameliziranim šećerom. Rožatu je najbolje poslužiti ohlađenu. Kontrast između hladne, kremaste kreme i tvrdog preljeva od karamele čini savršenom. Obično se poslužuje kao desert, ponekad sa svježim bobicama ili šlagom. Elegantna prezentacija čini je savršenom za posebne prilike.
20. Orahnjača: Orahnjača je desert od slatkog dizanog tijesta punjenog bogatim nadjevom od oraha. Smatra se jednim od hrvatskih nacionalnih jela. Orahnjača se najbolje poslužuje na sobnoj temperaturi, narezana na kriške kako bi se otkrio nadjev od oraha unutar nježnog, lagano slatkog tijesta. Obično se jede kao desert ili dodatak kavi, čineći izvrsno pecivo za doručak. Mještani uživaju u orahnjači tijekom cijele godine, ali posebno za blagdane poput Božića i Uskrsa.
21. Kremšnita: Kremšnita je kolač od lisnatog tijesta, kreme od vanilije i tučenog vrhnja. Riječ je o specijalitetu koji je posebno popularan u Samoboru. Kremšnitu je u Hrvatskoj najbolje poslužiti ohlađenu izravno iz hladnjaka. Kremšnita se obično poslužuje kao desert, ponekad s bobičastim voćem, čokoladnim mrvicama ili listićima mente kao ukrasom.
22. Kulen: Kulen je sušena i dimljena kobasica od sitno mljevenog svinjskog mesa začinjena paprikom i češnjakom. Tradicionalno se proizvodi na području Slavonije i Baranje u. Kulen se u Hrvatskoj najbolje poslužuje kao predjelo, narezan na tanke ploške i jede se na sobnoj temperaturi kako bi došao do izražaja njegov prepoznatljivi dimljeni, ljuti i slani okus.
23. Pršut: Pršut je sušena šunka od svinjskog buta. Najbolje ga je poslužiti tanko narezan na sobnoj temperaturi, čime će se istaknuti njegovi prepoznatljivi okusi. Mještani uživaju u pršutu uz sir, masline, kruh ili voće. Također je popularan stavljan preko rižota, tjestenine ili salate.
24. Maneštra: Maneštra je izdašna je juha od povrća i graha koja potječe iz Istre. Uključuje sastojke poput kukuruza šećerca, pršuta i octa, što joj daje jedinstveni istarski štih. Maneštru je najbolje poslužiti toplu, izravno iz posude za kuhanje. Dugim kuhanjem nastaje prekrasno gusta, aromatična juha prošarana mekim grahom, povrćem i mesom.