Slab odaziv na preglede

Hrvatska među pet europskih zemalja s najlošijim preživljenjem od raka

Foto: Thinkstock
Hrvatska među pet europskih zemalja s najlošijim preživljenjem od raka
03.02.2019.
u 10:05
U Hrvatskoj se provode nacionalni programi ranog otkrivanja raka dojke, raka debelog crijeva i raka vrata maternice, no odaziv na preventivne preglede još uvijek nije zadovoljavajući
Pogledaj originalni članak

Po uspješnosti ranog otkrivanja i liječenja raka Hrvatska ima puno prostora za napredak jer smo, unatoč postignutom napretku kod pojedinih vrsta raka, po preživljenju od zloćudnih bolesti i dalje ispod europskog prosjeka, uz i dalje nezadovoljavajući odaziv na preventivne preglede, upozorava Hrvatska liga protiv raka uoči Svjetskog dana protiv raka, koji se obilježava 4. veljače.

Od raka u Hrvatskoj godišnje oboli oko 23.000 ljudi, a umre njih oko 11.000. Svjetsko istraživanje objavljeno lani, u koje su bili uključeni i podaci više od 220.000 hrvatskih bolesnika, pokazuje da je Hrvatska po preživljenju kod većine sijela raka u donjoj polovici ljestvice europskih zemalja.

Najmanje preživljavamo

Podaci o petogodišnjem preživljenju za 15 vrsta karcinoma u odraslih i tri kod djece pokazali su da je Hrvatska među pet europskih zemalja, od 30 čiji su podaci korišteni u istraživanju, s najlošijim preživljenjem od raka pluća (10 posto), prostate (81 posto), želuca (20 posto), debelog crijeva (kolon 51 posto, rektum 48 posto) i mijeloidnih leukemija u odraslih (32 posto).

U donjem dijelu ljestvice smo i po preživljenju kod drugih čestih sjela raka poput raka dojke (79 posto), melanoma kože (77 posto) i raka vrata maternice (63 posto).

S druge strane, usporedivo s razvijenim europskim zemljama, bilježimo dobre rezultate u preživljenju kod zloćudnih bolesti u dječjoj dobi - kod limfoma 95 posto, tumora mozga 73 posto, te akutne limfoblastične leukemije 85 posto.

Svjetska liga protiv raka, čija je dugogodišnja članica i Hrvatska liga protiv raka, dugi niz godina šalje jedinstvenu poruku o važnosti ranog otkrivanja raka i odaziva na nacionalne preventivne programe kako bi se većina karcinoma dijagnosticirala u ranom stadiju, kada je u visokom postotku izlječiva.

U Hrvatskoj se provode nacionalni programi ranog otkrivanja raka dojke, raka debelog crijeva i raka vrata maternice, no odaziv na preventivne preglede još uvijek nije zadovoljavajući.

Uskoro se očekuje i donošenje Nacionalnog plana protiv raka, kojemu je cilj zaustaviti porast oboljelih i umrlih te spasiti između 5000 i 7000 života godišnje.

Ovogodišnji slogan Svjetskog dana protiv raka glasi "Ja jesam. Ja hoću", a njime se želi ukazati da se mjerama prevencije, ranog otkrivanja i pravovremenom i kvalitetnom terapijom svake godine može spriječiti smrt od raka kod 3,7 milijuna ljudi u svijetu.

Procjenjuje se da svaki peti muškarac i svaka šesta žena u svijetu razvijaju rak tijekom svoga života, a svaki osmi muškarac i jedanaesta žena umru od te bolesti.

U svijetu lani od raka umrlo 9,6 milijuna ljudi

Lani je u svijetu zabilježeno 18 milijuna novih slučajeva karcinoma i 9,6 milijuna smrti, a predviđa se da će do 2040. u svijetu od raka oboljeti 29,5 milijuna ljudi.

Gotovo polovica svih novih slučajeva i više od polovice umrlih su u Aziji, gdje živi gotovo 60 posto svjetske populacije. Europa ima 23,4 posto od ukupnog broja oboljelih i 20,3 posto smrtnih slučajeva, iako čini samo devet posto svjetskog stanovništva.

Hrvatska liga protiv raka u ponedjeljak, 4. veljače, organizira Dan otvorenih vrata i poziva građane da im se pridruže i u razgovoru sa stručnjacima i članovima klubova onkoloških bolesnika razgovaraju o važnosti odaziva na nacionalne programe ranog otkrivanja karcinoma.

>> Simptomi koji će vam otkriti imate li problema sa srcem

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

RZ
rebel.zg
13:21 03.02.2019.

Matematika je vrlo jednostavna, koliko para toliko muzike. Ko ima para, taj se i ljeci i moze se izljecit. Toliko o hvalospjevima o nasem zdravstvu, nije stvar u ljudima, doktorima i sestrama, nego u lovi koje ljudi kod nas nemaju, tj odabrani imaju pa si mogu priustit ljecenje u privatnim klinikama gdje ih ljece isti doktori iz javnih bolnica