Prehrana s visokim udjelom proteina životinjskog porijekla, koja je u trendu otkad je hrana bogata ugljikohidratima proglašena vrlo nepopularnom i nezdravom, može povećati rizik od srčanog zastoja kod starijih muškaraca i do 49 posto, pokazala je studija finskih znanstvenika.
Do danas je provedeno malo istraživanja o utjecaju konzumiranja velikih količina pilećih prsa i odrezaka u ime gubitka kilograma i lijepoga stasa. Ne treba zaboraviti ni da je trend rezultirao višemilijunskom zaradom u industriji proteinskih dodataka hrani.
Nova studija finskih znanstvenika pokazala je da se sve vrste prehrane koje se temelje na konzumaciji velike količine životinjskih proteina povezuju s povećanim rizikom od srčanih problema.
Studija je pokazala da je među sredovječnim i starijim muškarcima koji u organizam većinom unose proteine životinjskog porijekla i one iz mliječnih proizvoda, rizik od srčanog zastoja veći za 43 do 49 posto u odnosu na muškarce koji su ih konzumirali u manjim količinama.
Kod muškaraca čija se prehrana bazirala većinom na proteinima svih vrsta, rizik od srčanog zastoja povećao se za trećinu, a kod onih koji su konzumirali biljne proteine povećan je za 17 posto. Treba istaknuti da se veći unos biljnih proteina općenito povezuje sa zdravijim načinom života, podsjetio je jedan od autora studije dr. Jyrki Virtanen, izvanredni profesor nutricijske epidemiologije na Sveučilištu Istočne Finske.
Srčani zastoj podrazumijeva odsutnost kontrakcija ili neprikladne kontrakcije srčanih komora koje odmah dovode do prestanka cirkulacije krvi. Karakterizira ga nagli gubitak svijesti zbog prestanka moždane cirkulacije. Kod srčanog zastoja srce prestaje raditi te ne uspijeva pumpati krv u druge organe. Osoba koja medicinsku pomoć ne dobije na vrijeme može umrijeti u roku od nekoliko minuta.
Dr. Virtanen kaže da rezultati njegova istraživanja potvrđuju rezultate ranijih studija koje ukazuju na to da pretjerivanje s hranom bogatom proteinima iz životinjskog mesa predstavlja zdravstveni rizik, među ostalim i razvojem dijabetesa tipa 2.
Studija, čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Circulation, fokusirala se na nekoliko grupa hrane, ovisno o porijeklu proteina. Ustanovljeno je da proteini iz jaja i ribe ne utječu na povećanu opasnost od srčanog zastoja. Problem, po mišljenju finskih znanstvenika, predstavlja pretjerano konzumiranje proteina iz mesa.
Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 2440 muškaraca u dobi od 42 do 60 godina. Praćen je njihov način prehrane i zdravstveno stanje u 22-godišnjem razdoblju.
U grupi su evidentirana 334 slučaja srčanog zastoja. Čak 77 posto konzumiranih proteina bilo je životinjskog porijekla, a ostatak biljnoga.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i ostale zdravstvene institucije savjetuju balansiranu prehranu s malim udjelom šećera, ali više ribe, mahunarki, povrća i voća.
"S obzirom na to da je ovo jedna od prvih studija koja dovodi u vezu opasnost od srčanog zastoja i prehrane bogate proteinima životinjskog porijekla, potrebno je provesti dodatna istraživanja kako bismo doznali može li umjeren unos proteina ipak biti djelotvoran u prevenciji srčanog zastoja", kaže dr. Virtanen.
Pogledajte i video Rak dojke dijagnosticiran joj je četiri puta, evo što ju je bolest naučila
Lupetate ga li lupetate i idete iz krajnosti u krajnost. Jedni zagovaraju isključivo proteine, drugi isključivo ugljikohidrate. Čovjek je svejed i najzdravija je uravnotežena prehrana koja sadrži i proteine i UH i masti, jer su čovjeku neophodna sva tri makronutrijenta za zdrav život. PS. Što se tiče proteina, jedino oni životinjskog porjekla sadrže svih 9 za čovjeka esencijalnih aminokiselina.