Promo

Jesenska pustolovina u Lici

Foto: Bojan Haron
HTZ Lika
Foto: Bojan Haron
HTZ Lika
Foto: Bojan Haron
HTZ Lika
Foto: Bojan Haron
HTZ Lika
Foto: Bojan Haron
HTZ Lika
Foto: Bojan Haron
HTZ Lika
Foto: Bojan Haron
HTZ Lika
VL
Autor
PR Članak
07.10.2015.
u 08:45
Destinacija: Lika
Pogledaj originalni članak

Jesen u Lici treba dočekati u Gospiću prvog vikenda u listopadu. To je naime naziv događanja na kome se okupi i predstavi sve što nudi divna i samozatajna Lika: ukusne i zdrave plodove zemlje i vrijednih ruku njenih seljaka, proizvode starih tradicijskih obrta i iskonsku ljepotu ličke prirode.

Savršenstvo raznolikosti
Gospić je ishodišna točka na kojoj počinju sve ličke pustolovine. Kroz grad mirno teče rijeka Novčica koja se nedaleko ulijeva u drugu po veličini europsku ponornicu, rijeku Liku. Njen stjenoviti kanjon urezan u Ličko polje vijuga do Krušičkog jezera. Nizvodno od brane Lika nastavlja svoj tok meandrirajući kroz plodno Lipovo polje. U njenim čistim vodama obitava vidra i živi najveći europski šaran. Nekad je Lika ponirala u bezdan Markovog ponora, a danas je izgrađeni tuneli odvode do turbina hidroelektrane Senj.

Nešto uzvodnije preko slikovitog kamenog mosta prelazimo u Kosinjski kraj. Znamenit je po svojim pisanim spomenicima: antičkim Pisanim kamenom, srednjevjekovnim glagoljaškim natpisom i inkunabulom iz 1491. godine. Smatra se da je tiskara u kojoj je tiskana najstarija na slavenskom jugu. Otprilike iz tih godina datira i prvo spominjanje grada Perušića. Pokraj njegovih povijesnih spomenika, tzv. Turske kule podignute nad gradom i gotičke župne crkve Uzvišenja sv. Križa na susjednom brdu, nalazi se Pećinski park Grabovača. Ovaj značajni krajobraz na malom prostoru pokazuje svu ljepotu i dramatičnost dinarskog krša. Uz tri tematske šetnice na području parka nalazi se osam špilja i jedna jama.

Spuštamo se u Samograd, jedinu turistički uređenu špilju u parku. Oduševljava svojim prostranim i bogato ukrašenim dvoranama. Iz začudnog podzemlja odlazimo na još jedno posebno mjesto. U seocu Smiljan kraj Gospića rodio se Nikola Tesla. Moderno uređen i osmišljen Memorijalni centar daje uvid u veličanstveni život i um čovjeka koji je svojim izumima promijenio svijet. Nad prostranim Ličkim poljem izdižu se strmi obronci moćnog Velebita. Na prijevoju Baške Oštarije stojimo na vidikovcu kraj Kubusa, spomenika graditeljima ceste Karlobag-Gospić. S gotovo kilometra visine pruža se zanosan pogled na more s jedne i velebitske vrhove s druge strane. Ovdje, na granici Srednjeg i Južnog Velebita gdje počinju mnoge planinarske pustolovine, završava naš savršeni lički vikend.

PET STVARI KOJE NE SMIJETE PROPUSTITI

  1. Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu koji nudi nadahnjujući uvid u genijalni um i impresivno djelo tog iznimnog znanstvenika, izumitelja i mislioca.
  2. Planinarenje, vožnju biciklom ili kajakom/kanuom, penjanje ili neku drugu pustolovinu na koju vas zove veličanstvena divljina Parka prirode Velebit.
  3. Istraživanje razigranog krša Pećinskog parka Grabovača kraj Perušića te zavirivanje u njegovo veličanstveno podzemlje u špilji Samograd.
  4. Muzej Like Gospić koji se od 1958. godine skrbi i ponosno izlaže bogatu kulturnu baštinu cjelokupnog područja Like.
  5. Kušanje tradicionalnih ličkih specijaliteta, poput znamenitog ličkog krumpira, sira škripavca, janjetine i domaćih kolača.

JESTE LI ZNALI?

  • Da su ubrzo nakon izuma tiskarskog stroja knezovi Frankopani u Kosinju osnovali prvu hrvatsku tiskaru, u kojoj je 1491. godine tiskan glagoljski brevijar, prva knjiga za koju se zna da je tiskana na hrvatskom tlu?
  • Da se u dubinama akumulacionog jezera Krušćica nedaleko od Ličkog polja nalazi potopljeno selo s crkvom sv. Ilije?
  • Da se među slavnim Ličanima ističe svestrani genij Nikola Tesla iz Smiljana
  • Da je slasni lički krumpir uvršten u registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije, te se tako našao u biranom društvu svjetski poznatih oznaka (Parmigiano Reggiano, Prosciutto di Parma, Feta, Schwarzwalder Schinken, Grana Padano,…)?
  • Da se najpoznatija hrvatska endemična vrsta, velebitska degenija, ujedno smatra i najrjeđom biljnom vrstom u Hrvatskoj? Do sada je naime pronađena na samo tri mjesta, na planinskim točilima u pukotinama stijena.

Piše: Daniel Lacko, HTZ

Pogledajte na vecernji.hr