Nedavne studije sugeriraju da brza hrana nije samo osmišljena da budu ukusna, već i da stvara ovisnost - toliko da neki stručnjaci neutaživu žudnju nazivaju pravovjernom mentalnom bolešću. Simptomi ‘poremećaja upotrebe ultraprerađene ili visokoprerađene hrane’ uključivali bi intenzivnu žudnju i poteškoće u smanjenju konzumacije, kao i simptome ustezanja kao što su razdražljivost i uznemirenost pokušavajući smanjiti unos, rekla je Ashley Gearhardt, profesorica psihologije na Sveučilištu u Michiganu za New York Post.
Desetljeća istraživanja pokazala su da je ultra-prerađena hrana - poput čipsa, nekih žitarica, kupovnih začina i zapakiranih grickalica - loša za tijelo. Uz sve više dokaza da su mozak i crijeva suštinski povezani, stručnjaci kažu da hrana također ima moć promijeniti naše mišljenje, pridonoseći poremećajima raspoloženja, problemima sa spavanjem, smetnjama u učenju i kognitivnom padu.
VEZANI ČLANCI:
Studija iz 2017. objavljena u PLoS One otkrila je da nakon četiri dana doručka s visokim udjelom zasićenih masnoća i dodanog šećera, pojedinci su primijetili smanjenje performansi na nekim testovima učenja i pamćenja, dok oni koji su jeli zdravije doručke nisu vidjeli nikakve promjene u izvedbi.
Jedan veliki pregled istraživanja objavljen prošli mjesec u časopisu BMJ posebno je otkrio da osobe s visokim razinama ultraprerađene hrane imaju povećan rizik od depresije, tjeskobe i problema sa spavanjem. Druga studija objavljena u Journal of Affective Disorders u ožujku 2023. otkrila je da su stope depresije 80% veće kod ljudi čija prehrana uključuje velike količine ultraprerađene hrane.
Kada jedemo ultraprerađenu hranu, ona pogađa sustav nagrađivanja mozga - koji uključuje zadovoljstvo, motivaciju i učenje - i tjera nas da više žudimo za njom. Gearhardt je rekla da su ti učinci slični onima kada ljudi koriste droge koje stvaraju ovisnost, uključujući nikotin i alkohol. ‘Ljudi intenzivno žude za ultra-procesiranom hranom i konzumiraju je kompulzivno te otkrivaju da je ne mogu prestati jesti’, dodaje.
VEZANI ČLANCI:
Objasnila je da se to može svesti na način na koji se ta hrana proizvodi. Kada se rade proizvodi kao što su čips, žitarice za doručak i grickalice, stanična struktura sastojaka često se razgrađuje i lišava vode i vlakana, tako da ih je lakše žvakati i probaviti.
Budući da se ova hrana brzo probavlja, komponente brže pogađaju naš mozak, čineći nas više ovisnim. Kombinacija visokih razina masti i ugljikohidrata također otežava prestanak jela. Ipak, neki znanstvenici kažu da nije sva ultra-prerađena hrana jednaka - neka bi čak mogla biti dobra za vas - a budući da ne postoji dosljedna i univerzalno postavljena definicija, neke tvrtke i proizvođači brane svoje proizvode da nisu ultra-prerađeni.
Prema Gearhardtinim studijama, čokolada, sladoled, pomfrit, pizza i čips su glavne namirnice za koje su ljudi izjavili da ih jedu na način koji izaziva ovisnost - sve namirnice koje sadrže i masnoće i ugljikohidrate. Prehrana s visokim udjelom ultraprerađene hrane ranije je povezivana s pretilošću, dijabetesom tipa 2, rakom i kardiovaskularnim bolestima, iako osim kalorijskog sastava i sastava hranjivih tvari, nije jasno zašto.
Šokantni rezultati istraživanja o utjecaju brze hrane: 'Može jako brzo oštetiti mozak'