Mjesto iz snova postoji: Pogledajte kakva vas divota očekuje na svega nekoliko sati vožnje!

Volite li vinske klasike? Oni ne nastaju preko noći, stvaraju se godinama, stoljećima… Iza njih je puno truda, pravi vinski virtuoz i topla obiteljska priča. Jednu takvu krije i Kabola, poznata butik vinarija između Momjana i Buja, nezaobilazno odredište zaljubljenika u vrhunska vina, ali i u skladan odnos prirode i arhitekture. Kada je 1891. obitelj djeda Ivana napunila prvu butelju odličnog momjanskog muškata, započela je ljubav obitelji Markežić prema vinu. Tradiciju ovog jednostavnog istarskog težaka koji je većinu života proveo u polju, masliniku i vinogradu nastavio je njegov sin Mario, a unuk Marino vina je doveo do savršenstva.

Sljedeće godine Kabola će proslaviti 130 godina od svoje prve butelje?
Iako u arhivi još uvijek imamo jednu butelju obiteljskog momjanskog muškata iz 1891., godinom utemeljenja smatramo 1981. Tada je moj otac počeo nuditi prve butelje svoga vina u obiteljskom restoranu u Kremenju. Malvazija Vita, teran Moreto i muškat Re bila su stolna vina jednostavnije proizvodnje – jer za nešto ozbiljnije trebali smo najmanje deset hektara vinograda za jednu sortu, a to je osamdesetih bilo nemoguće. Danas Vinarija Kabola ima 20 hektara vinograda i godišnje proizvede oko 100 tisuća boca vina.

Dok se niste sasvim posvetili vinarstvu, nastavili ste obiteljski posao i vodili restoran koji je u to vrijeme bio prava avangarda. Priča se da se u vašem restoranu pojeo najveći istarski tartuf.
Istina je, najveći bijeli tartuf iz Guinnessove knjige rekorda, koji je pronađen u Motovunskoj šumi 1999., kupio sam na dražbi i pojeo se u našem restoranu. Naša se kuhinja od prvog dana temeljila na tartufima i autohtonim jelima poput fuža, pljukanaca, njoka, boškarina… Iznimno nam je važna bila kvaliteta namirnica, vodili smo računa da sve bude svježe i sezonsko. I danas su mi najdraža jednostavna istarska jela, a ugostiteljstvo je moja velika ljubav i traži stopostotni angažman. Nažalost, više nemam vremena za taj prije svega kreativan posao jer sam s obitelji u potpunosti posvećen vinu, a mnogo je posla u vinogradu i podrumu.

Nekada avangarda u ugostiteljstvu, danas u vinarstvu. Prvi ste u Hrvatskoj počeli s njegovanjem vina u amforama.
Oduvijek sam duboko vjerovao da malvazija ima izniman potencijal i da se od nje može napraviti ozbiljno vino koje dugo traje pa smo prvi počeli s duljim maceracijama. Macerirana vina su kompleksnija, elegantnija, s dugim završetkom. Kupili smo amfore u Gruziji izrađene od posebne vrste gline i postavili ih u dvorištu naše vinarije. U njima je grožđe u kontaktu s talogom šest mjeseci. Na tržište je izišla prva malvazija amfora berbe 2005., a naše malvazije iz amfore izlaze svake tri godine na tržište jer upravo toliko treba vinu za eleganciju, punoću i novu dimenziju. I naš teran iz amfora daje iznimne rezultate.

Što je za vas vino?
Vino je stil života, s njim se živi, diše, osluškuje ga se, neraskidivi je dio naše istarske tradicije, odraz je karaktera vinara i u suglasju je s prirodom. A prirodu se treba duboko poštivati. Stoga sam iznimno ponosan što smo još od 2009. u potpunosti prešli na ekološku proizvodnju Kabola vina i maslinovih ulja.

Koje svoje vino preporučujete za nadolazeće ljeto?
Naš rosé Rosa pravo je osvježenje u toplijem dijelu godine. Izraženog mirisa s notama maline i šumske jagode i lijepom bojom trešnje, suho je i mekano vino od poznate istarske sorte teran, srednjeg tijela, ugodne svježine i blagih tanina. Harmonično, intenzivna okusa, na „after tasteu“ osjeća se nota aronije.