Njemačka sommelierka: 'Gemišt i bevanda posve su pristojna pića'

Prva žena sommelier u Njemačkoj i jedna od najpoznatijih u tom poslu, Paula Bosch, pomalo otkriva i hrvatska vina. Sudjelovala je, recimo, u prezentaciji istarskih vina čitateljima tiražnog dnevnika Münchener Merkur u glavnom gradu Bavarske. Prvi dojmovi su bili vrlo dobri. Teran iz Istre je opisala kao “vino s osobnošću, prekrasne arome, koja podsjeća na začine”, a ishvalila je i malvaziju u kojoj je prepoznala ‘miris proljetne livade’.

Ugledna sommelierka upoznala je, inače, sve stepenice u ugostiteljskom poslu. U taj je svijet ušla kao kuharica, a svega nekoliko godina kasnije već je bila glavni sommelier u hotelu Inter-Continental u Kölnu. Od 1991. do 2011. radila je u minhenskom restoranu Tantris, koji se može pohvaliti s čak tri Michelinove zvjezdice i podrumom s 35.000 boca vina. Nagrađivana je više puta, autorica je nekoliko knjiga, kolumni i članaka za eno-gastro publikacije, za sobom ima i titulu sommelierke godine, a od odlaska iz Tantrisa radi samostalno kao savjetnica za vino.

*Jesu li se dojmovi s prezentacije slegli? Što sada kažete?

Jako sam zadovoljna malvazijom koju sam kušala. To profinjeno vino s cvjetnim aromama me je oduševilo. Veoma se radujem nadolazećoj sezoni bijelih šparoga koje fantastično harmoniraju s ovakvim aromatičnim vinima. Čašica malvazije uz ovo proljetno povrće je zaista užitak, dok teran najbolje ide uz mesne specijalitete s roštilja. S teranom imate idealnog, nekompliciranog partnera za svaku roštiljadu. Naravno, za one koji vole crno vina. Inače, ja u takvim prigodama teran serviram na malo nižoj temperaturi nego je to uobičajeno, točnije na 16 stupnjeva.

* Do minhenske prezentacije niste imali previše dodira s hrvatskim vinima. Kako su promakli vašem sommelierskom ‘radaru’?

To nije baš posve točno. Naime, imala sam priliku preko jednog jako dobrog importera vina sa sjedištem u blizini Münchena kušati nekoliko odličnih hrvatskih i posebice istarskih vina na izložbi vina u Münchenu. Probala sam vina vinarije Bastijan, Boškinac, Roxanich, Arman, Vina Trapan i zaista sam se iznenadila u pozitivnom smislu. Importer Jadro-Vino se jako angažira na ovome području. Na sajmu vina ‘ProWein’ u Düsseldorfu također sam probala nekoliko izvrsnih hrvatskih vina.

* Turistička Hrvatska dugo je na gastronomskoj karti Europe bila poznata po ćevapčićima, dok su se vina dijelila na crna i bijela. Je li se percepcija promijenila i po čemu se danas prepoznaje hrvatsku gastronomiju?

Ne bih vam znala odgovoriti na ovo pitanje jer nemam osobnih iskustava. Prvo ipak želim sama doći u Hrvatsku da bi si mogla stvoriti sliku o tome što karakterizira hrvatsku eno-gastronomiju.

* Promovira li Hrvatska dovoljno svoja vina i hranu s obzirom na to da sve više turista putuje upravo s eno-gastro motivima?

Ne, na tom području vaša zemlja treba napraviti puno više. Radi se o dugom procesu u „velikom svijetu vina“ koji zahtjeva ne samo vinska znanja nego i puno strpljenja.

* Mi u Hrvatskoj uz Nijemce puno češće vezujemo pivo nego vino, koliko smo u zabludi?

Onda je krajnje vrijeme da se probudite iz sna Trnoružice. U cijelom vinskom svijetu je poznato da Njemačka proizvodi veličanstvene rizlinge, suha do plemenito slatka vina, a i njemački pinot poir (spätburgunder) je dostigao najviše svjetske rangove.

* Restorani u njemačkim gradovima su puni, koliko je Nijemcima gastronomija važna i kao motiv za putovanje, odnosno kad su na odmoru?

S gastronomijom je kao i sa svim drugim sadržajima u turizmu. Postoje turisti raznih interesa i, naravno, različite vrste ponuda. Moje je mišljenje da bi se u vinskim regijama trebalo napraviti više kako bi se moglo privući i goste s manjim budžetom. U Njemačkoj postoji bezbroj lokacija s vrhunskom kuhinjom, nekoliko restorana se hvali Michelinovim Zvjezdicama. Osobno sam radila tri godine u Münchenskom Tantrisu, koji je bio prvi restoran s tri zvjezdice u Njemačkoj.

* Za neke je pomodarstvo i pretjerivanje kad se uz svako jelo poslužuje drugo vino, je li to uistinu vrhunac uživanja u hrani i piću?

Apsolutno da ukoliko se radi o nekom kulinarskom eventu. Za dobar svakidašnji objed to nije toliko važno. Pri tom, postoji nekoliko vrsta vina koja se dobro slažu uz više različitih jela.

* Engleska kraljevska obitelj na svojim vjenčanjima tradicionalno ima i neko hrvatsko vino, još od svadbe kraljice Elizabete, ali mi u Hrvatskoj uz objed najčešće pijemo ‘gemišti’ i ‘bevanda’, što sommelier na to ima za reći?

O toj temi ima dosta u mojoj novoj knjizi koja je izašla prošli mjesec: WEIN genießen Paula Bosch, izdavačka kuća Callwey, koja je dostupna i kao e-book. Inače, ja osobno volim popiti bevandu, pogotovo ljeti. O, da, bevanda ili gemišt su sasvim pristojna pića!