Oko 30% oboljelih od raka pogrešno se liječi zbog loše dijagnostike

Oko 25 do 30 posto oboljelih od raka pogrešno se liječi jer njihovi radiološki nalazi, odnosno radiološka dijagnostika nisu adekvatno napravljeni, jedan je od podataka iz Nacionalnog plana protiv raka! Uz detalje načina na koji će se liječiti rak u Hrvatskoj taj dokument daje i trenutačan pregled stanja pa tako i ovaj gore postotak. Da bi dijagnostika bila dostupna, ali i kvalitetno napravljena, Plan definira niz koraka koji moraju biti poduzeti u hrvatskom zdravstvu.

Kako smo ranije objavili, onkološki bolesnici svu potrebnu dijagnostiku moraju obaviti u roku do maksimalno tri tjedna, a radiolozi su dio obveznih multidisciplinarnih timova koji donose odluku o liječenju.

Europski standardi

Bolnice koje nemaju specijaliste da formiraju takav tim neće se moći ni baviti liječenjem raka, a sve ostale imat će jasne uvjete i kontrolu svog rada, odnosno kontrolu kako kvalitetno liječiti rak. Naime, kao problemi u dijagnostici utvrđeni su njezino kašnjenje pa stoga i kasniji početak liječenja, nedovoljna dostupnost, ali i nepridržavanje protokola te neracionalno korištenje. Ovo potonje znači da se na pretrage poput primjerice magnetske rezonance šalje i kada to nije opravdano te stvaraju liste čekanja. Onkološki bolesnici trebaju biti na prioritetnim listama čekanja, ali u svakom slučaju Plan navodi da rok za dijagnostiku tim pacijentima ne smije biti dulji od tri tjedna te uvodi mogućnost da se, da tako kažemo, loši nalazi revidiraju iz vanjskih ustanova. Ponavljanje pretraga, navodi se, radilo bi se samo u slučaju znatnih pogrešaka.

Pogledajte video - Simptomi raka testisa koje muškarci ne bi smjeli ignorirati

Simptomi raka testisa koje muškarci ne bi smjeli ignorirati

– Treba osigurati uvjete u pogledu opreme i educiranog kadra da se navedeni procesi mogu provesti u svim kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima, te za određene tumore u većini županijskih i općih bolnica. Potrebno je u Hrvatskoj koristiti europske standarde zanavljanja i servisiranja radiološke opreme. Potrebno je voditi registar radiološke opreme u RH na razini Ministarstva zdravstva te detaljno analizirati broj pretraga prema uređaju i prema radiologu u svakoj javnoj ustanovi na razini RH i kvaliteti nalaza.

Nažalost, svjedoci smo znatnog kašnjenja u dijagnostičkom procesu onkoloških bolesnika. Glavni razlozi su nedostatak dijagnostičke opreme, njezina neravnomjerna raspoređenost i nedostatak kadra. Dodatni problem predstavlja neracionalno upravljanje postojećim limitiranim dijagnostičkim resursima, zbog nepridržavanja smjernica i činjenice da dijagnostičari uglavnom ne sudjeluju u indiciranju pretraga. Stanje se može brzo popraviti korištenjem europskih smjernica i adekvatnom utilizacijom opreme – navedeno je u Nacionalnom planu protiv raka kojem, podsjetimo, slijedi javna rasprava, a potom i upućivanje u proceduru.

Onkološka mreža

Nadalje, u Planu izrijekom piše da se na razini Zagreba mora definirati gdje tko što pregledava te da dijagnostiku odnosno potrebne pretrage obavlja isti tim, a ne da pacijent po pojedinu pretragu ide u više bolnica. Jednako tako će se znati i u kojoj se točno bolnici može liječiti rak na ovakav, multidisciplinarni, način kao i gdje se koji tumor može operirati. Bolnice su to koje će činiti nacionalnu onkološku mrežu izvan koje se rak neće moći liječiti, a iz koje će se u jedinstvenu bazu podataka prikupljati svi podaci. Tako prikupljeni podaci omogućit će na kraju da se zna kvaliteta liječenja u svakoj pojedinoj bolnici pa, u konačnici, i pacijent može odabrati kamo želi ići liječiti rak.

Kako god, prvi korak nakon sumnje u ovakvu bolest uglavnom započinje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti iz koje se pacijente i šalje na pretrage. Nacionalni plan propisuje da primarna zdravstvena zaštita pri tome treba koristiti europske smjernice za upućivanje na pretrage, ali i da se na toj razini ne mogu raditi neke pretrage poput ultrazvuka dojke. To je, navodi se, djelomična dijagnostika bez integracije mamografije, magneta i mogućnosti biopsije. Liječnicima primarne zdravstvene zaštite, odnosno obiteljskim doktorima, ginekolozima, pedijatrima ovaj dokument ključnu ulogu daje u praćenju pacijenata za koje se smatra da su izliječeni od raka.

Uvest će se i probir za rak jajnika, oralni rak te kožni melanom

Uz povećanje odaziva na postojeće preventivne programe razmatra se i uvođenje novih: kako smo ranije objavili slijedi probir na rak pluća. No, Nacionalni plan protiv raka navodi i uvođenje probira za rak jajnika te za oralni rak i kožni melanom. Upravo što se melanoma tiče stoji niz edukativnih mjera o UV zračenju, zaštiti od sunca te regulativi korištenja solarija.