Bazga je ovih dana jedan od glavnih hitova među samoniklim biljem. Sitni i mirisni žućkasto bijeli cvjetići uskoro će biti u punom cvatu i spremni za berbu, a bobičasti plodovi u kolovozu i rujnu. Tridesetak je vrsta unutar porodice bazgi, a u našim krajevima najpopularnija je crna bazga (Sambucus nigra) – koja stoljećima ima primjenu u narodnoj medicini.
Posljednjih desetljeća predmet je i brojnih farmaceutskih istraživanja koja potvrđuju njezinu ljekovitost pri ublažavanju simptoma gripe, astme i upale dišnih putova, prehlade, kašlja..., čak i peludnih alergija. Studija sa Sveučilišta u Grazu objavljena u European Journal of Clinical Nutrition potvrdila je da ekstrakt bazge zbog svog snažnog antioksidativnog djelovanja štiti naše stanice od oštećenja, smanjuje loš kolesterol, a time i rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti.
Zrele bobice bazge imaju više antioksidansa od brusnica, borovnica i sličnog voća, doprinose boljem imunitetu, mršavljenju, smanjenju visokog krvnog tlaka... a u nekim se istraživanjima ispituje djelotvornost bazge.
Bazgu možete pripremiti na pregršt načina, a recepte za najfinije pripravke pronađite u posebnom prilogu – Samoniklo ljekovito bilje.
U prilogu doznajte sve o jestivom cvijeću, pasjoj ruži, dalmatinskoj rapsodiji – lavandi. Pripremite ih uz odabrane recepte ili napravite svoju malu kućnu ljekarnu.
Svoj primjerak pronađite na kioscima u utorak 18. svibnja na dar uz Večernji list!