Stres je zahvaljujući suvremenom načinu životu postao epidemija; on je jedan od najraširenijih stanja koje oslabljuju i iscrpljuju, a ipak mnogi ga ne uzimaju ozbiljno. Stres cijedi energiju i trebalo bi mu se više oduprijeti. On slabi imunitet, utječe na debljanje i skraćuje životni vijek. Negativne emocije, neprijateljski osjećaji i iracionalni strahovi kvare svijest. Nakon godina provedenih u stresnom stanju većina ljudi reprogramirat će tijelo koje će se prilagođavati napetosti.
Stres će utjecati na mnoge zastoje u vašem životu; koštat će vas dragocjenog vremena, umjesto da ga trošite na uživanje, utjecat će na međuljudske odnose i pomoći otuđivanju; smanjit će sposobnost donošenja racionalnih odluka i umanjiti učinkovitost na poslu. Ukratko, stres je pušiona.
Velika većina ljudi ne zna nositi se s njime. Najlakši način bijega je sanjanje o godišnjem odmoru ili još gore o mirovini koju treba doživjeti. Najgore je ipak samozavaravanje da zapravo i ne osjećamo stres jer za to nema razloga. I dok vrijeme prolazi, mnogi tako doživljavaju seriju malih živčanih stresova svakodnevno, pritom zlostavljajući ne samo sebe nego i svoje najbliže.
Pomoći može već i činjenica koju treba osvijestiti: stres nije racionalan, nego posve iracionalan osjećaj i postajat će sve gori ako ne naučite kako se s njime boriti. Dobra je vijest da je uhvatljiv zbog čega ga se može pretvoriti u alat pomoću kojeg ćete postati snažniji umjesto da vas iscrpljuje.
Budući da on predstavlja poremećaj u ravnoteži tijela i uma, treba vježbati. Iako fizička vježba troši mišiće, ona potiče tijelo na rast i razvoj. Na isti takav način treba trenirati i mozak – početi učiti novi jezik, uhvatiti se rješavanja matematičkog zadatka, primiti se novog projekta... Svi smo mi "dizajnirani" da se nosimo s isprekidanim naletima stresa, ali i da im se prilagođavamo. Problem nastaje onda kad stres postane kroničan. Stalan, prolongiran stres utječe na kognitivne probleme: sve slabijeg pamćenja, loše koncentracije, lošeg prosuđivanja, negativnosti, anksioznosti i neuhvatljivih misli te stalne zabrinutosti. Emocionalni simptomi su razdražljivost, iritabilnost i kratki fitilj, agitacija i nesposobnost opuštanja, silovitost, osjećaj usamljenosti i izolacije, depresija i generalni osjećaj nezadovoljstva, a fizički simptomi su debljanje, bolovi i ukočenost, proljev ili zatvor, bol u prsima i preskakanje srca, gubitak želje za seksom, osjećaj stalne pothlađenosti.
Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći u borbi sa stresom:
1. Zabavite se – ovo je najlakši i osnovni način kako sniziti razinu stresa. Iako zvuči jednostavno, mnogi u tome ne uspijevaju. Odrasli često zaboravljaju da se i oni trebaju zabavljati. Obiteljske i profesionalne obveze cijede želju za zabavom. Vaš je posao organizirati vrijeme i prilagoditi ga sebi; provodite više vremena s voljenima, upišite se na sport ili novi hobi, kotrljajte se po travi s djecom ili kućnim ljubimcima. Uživajte u sebi. To je ključan dio svačijeg života.
2. Sinkronizirajte razum i osjećaje – čak i tehnologija može pomoći u smanjivanju stresa. Postoje različite mogućnosti od skupljih, do jeftinijih, no postoji tehnologija kojom možete vježbati srce i mozak da rade sinkronizirano. Zdrava, opuštena osoba ima visoku stopu varijabilnosti srčanog ritma što znači da je vrijeme između svakog otkucaja različit. Niska stopa varijabilnosti srčanog ritma znak je stresa. Kad je živčani sustav pod stresom, tijelo otpušta hormone stresa i srce razvija nefleksibilne otkucaje. Ovo stanje je povezano s nizom bolesti o opće stope smrtnosti različitih uzroka.
3. Meditacija – cilj meditacije je postati promišljeniji, selektivniji u davanju pažnje određenim stvarima i situacijama te više uvažavati vlastite misli. Meditacija omogućuje da identificirate, motrite i usavršavate svoje osjećaje umjesto da instinktivno i brzopleto reagirate na vanjske podražaje. Način na koji možete meditirati je brojenje, recitiranje mantri, disanje, vježbanje pozitivnih misli.
4.Pranayama joga – najučinkovitiji način vježbanja disanja je ona kad se koristi dijafragma, a poznato je i kao disanje trbuhom ili duboko disanje. Takvim načinom disanja ćete se opustiti i kontrolirati rad srca. Najbolji način disanja je onaj koji se uči u pranayama jogi, budući da je pravilno disanje jedno od pet aspekata te discipline.
5. Poboljšajte san – dobar san vrlo je važan za borbu sa stresom jer se tijekom sna tijelo i um obnavljaju. Iako je mnogima jasno da je to kvaka 22. Međutim, možete si pomoći uzimanjem vitamina i minerala. Magnezij smiruje moždanu aktivnost i štiti moždane stanice od štete koju čini stres. Uzimajte ga navečer prije spavanja. Vitamin D također pomaže ako imate problema sa snom. Oko polovine populacije pati od manjka D vitamina, a upravo njegov nedostatak utječe na probleme s usnivanjem. Meditacija i vježbe dubokog disanja također pomažu pri opuštanju prije sna.