Proljeće kod alergičara već u startu izaziva stres

Proljeće, godišnje doba koje, nakon višemjesečne sezone hladnoće i snijega, svi željno očekuju, alergičari dočekaju u stresu zbog još jedne iscrpljujuće runde kihanja, kašlja, curenja nosa, nadraženih i otečenih očiju te izolacije u klimatiziranim prostorijama. Radost proljeća i novo godišnje doba za njih je noćna mora praćena terapijom antihistaminicima, smanjene radne sposobnosti i izoliranosti od društva. Iako se o alergijama, s obzirom na velik broj ljudi koji pate od njih – a broj oboljelih svake se godine povećava – puno piše i zna, još uvijek ih mnogi povezuju s padom imunološkog sustava.

Prim. dr. Zdenko Tuđman, specijalist imunolog i pulmolog, objašnjava kako nastaju peludne alergije dišnih organa. Prvi i najvažniji korak jest dijagnostika da se radi o alergiji, a ne o proljetnoj prehladi. Tek tada valja ustanoviti o kakvoj je vrsti alergije riječ i na što kako bi se na vrijeme spriječili najsnažniji simptomi i izbjegao razvoj bolesti koji može dovesti i do astme.

Roditelji alergičari, oprez

– Jedan od čimbenika koji dovodi do alergija jest i zagađenje okoliša (intenzitet izloženosti peludu, respiratorne infekcije i sl.), stanje imunološkog sustava te genetska predispozicija. Naime, ako je jedan roditelj alergičar, mogućnost da dijete bude alergično je čak 25%, a ako su oba, i do 50%. Transplacentarni prijenos alergena i prvi susret s alergenom kojem je izložena majka u trudnoći može dovesti do pokretanja senzibilizacije. Dinamika preusmjeravanja subpopulacija T-limfocita u alergičara s Th2 na Th1 ovisi o genetskoj predispoziciji, ekspoziciji alergenima i mikrobnim infekcijama – objašnjava prim. dr. Tuđman iz Poliklinike Nemetova u Zagrebu, specijalist s dugogodišnjim iskustvom iz alergologije, pulmologije, bronhologije i kliničke imunologije. Dodaje da se dijete već u trudnoći može senzibilizirati alergenima koje je majka unijela u svoj organizam ili je njima izložena. Pokretači alergijskih simptoma za koje postoji genetska predispozicija mogu biti zagađivači zraka, respiratorne infekcije, emocionalni ekstremi, pojačana izloženost alergenima, stres...

Među najčešćim alergenima, kada je riječ o peludnim alergijama, jest pelud ljeske, breze, hrasta, masline te među travama ljulj, trputec, livadne trave, korovi, izuzetno raširena i agresivna ambrozija te divlji pelin.

Precizna dijagnostika

Testiranje na alergene vrlo je važno da bi se odredila terapija i, što je još važnije, da bi se oni izbjegavali. Provode se tzv. vivo testovi – kožni testovi ubodom u kožu podlaktice kojim se unose vrlo male količine alergena te promatra i mjeri reakcija, funkcionalni testovi dišnog sustava (spirometrije i dr.) te provokativni (‘challenge’) testovi (bronhalni i nosni) kod kojih se mjere reakcije izazvane udisanjem alergena.

In vivo testovi u krvi analiziraju specifična antitijela na pojedine alergene i predstavjaju pouzdaniju i često neophodnu dodatnu obradu da bi se alergije ustanovile, potvrdile ili isključile. Najpoznatija metoda je RIST (ukupna IgE protutijela), RAST (specifična protutijela IgE za pojedine alergene), citološki brisevi i drugi.

Alergo-test Rapid novi je test za kvalitativno određivanje specifičnog IgE, odnosno prisutnosti alergije, te obrađuje deset najčešćih alergena – peludi breze, pelina, masline te grinja, plijesni, epitela mačke, bjelanjka, mlijeka... Uz kapljicu krvi rezultati su gotovi za 10-ak minuta.

Jedna od najnovijih metoda dijagnosticiranja alergija koja se provodi u Poliklinici Nemetova u suradnji sa Zdravstvenim centrom Analiza iz Splita jest otkrivanje specifičnih IgE antitijela u krvi čime otkrivamo senzibilizaciju na alergene. Alergijski profil 108 inovativnom tehnologijom biočipa otkriva specifična IgE antitijela velikog broja alergena, siguran je te obuhvaća alergene iz biljaka (pelud trava, bilja, drveća i suncokreta), životinja, kukaca (pčele, žohari, grinje...), plijesni, lateksa (brazilski kaučukovac), hrane (jaja, kravlje mlijeko, mrkva, celer, breskve, kivi, jabuke, žitarice, lješnjak, indijski oraščić, račići).

Samo 2-3 ml krvi iz vene dovoljno je za provođenje testa koji je bezbolan, a s obzirom na brojnost alergena, može isključiti potrebu za kožnim testiranjem. Alergijski profil 108 omogućava otkrivanje alergije izbjegavajući izravan kontakt sa sastojcima testiranja kao što se obično radi klasičnim kožnim testovima, a moguće ga je provesti i tijekom terapije, što u slučaju kožnih testova nije moguće.

Koje informacije test omogućava?

Alergijski profil 108 otkriva dominantne alergene preosjetljivosti te donosi zaključke o potencijalno križnim reakcijama i/ili višestrukoj osjetljivosti. Tako npr. pacijent koji je preosjetljiv na pelud veoma često ne tolerira hranu koja sadržava slične sastojke, kao što su jabuka, mrkva, celer. Prema rezultatima testa liječnik može precizno otkriti alergene koji su odgovorni za alergijsku reakciju pacijenta, odrediti individualni alergijski profil koji će koristiti u određivanju terapije lijekovima ili specifičnom imunoterapijom – hiposenzibilizacijom – te preporučiti profilaktičke mjere kako bi se izbjegle ili smanjile alergijske reakcije (izbjegavati kontakt s alergenom).

Posjetite imunologa

Preosjetljivost imunološkog sustava može biti odgovorna za čitav niz simptoma pa bi se testiranju valjalo podvrgnuti ako tijekom dužeg vremena imate neke od ovih simptoma: curenje nosa, svrbež ili suzenje očiju, šmrkanje, kašalj, kožni osip, oticanje, mučninu, proljev... Preosjetljivost i alergijska rekcija razvija se ako imunološki sustav pokazuje prekomjernu reakciju na određene sastojke – tijelo te sastojke prepoznaje kao strane, odnosno riječ je o – alergenima. Imunološki sustav oslobađa antitijela protiv alergena veoma brzo nakon prvog kontakta, što se naziva senzibilizacijom koja može biti okidač za akutni odgovor u bilo kojem sljedećem kontaktu. Važno je što prije poduzeti preventivne mjere kako biste izbjegli ili smanjili alergijsku reakciju te primijenili imunološku terapiju.