Sklonost slatkoj hrani svima nam je urođena. Od davnina smo na taj način instinktivno birali ono što je dobro za nas, u svrhu dobijanja energije i, naravno, zadovoljstva pri konzumaciji slatkih namirnica.
U današnjemu suvremenom svijetu u kojemu prevladava visokokalorična prehrana za koju nismo genetski predisponirani, a čija je posljedica povećavanje količine masnoga tkiva i razvitak nekih metaboličkih bolesti, bilo bi poželjno obratiti pozornost na sladila bez kalorija koja danas možemo naći u svakodnevnoj prehrani. Sladila su tvari koje se upotrebljavaju za postizanje slatkoga okusa hrane tako da se stavljaju u hranu ili poslužuju na stolu, a ne uključuju šećere i hranu slatkoga okusa. Radi zdravstvene sigurnosti ukupnoga čovječanstva provedene su mnogobrojne studije u kojima se istraživalo kako sladila zapravo djeluju.
Osvrnut ćemo se na njihove osnovne prednosti:
1. SLADILA POMAŽU PRI KONTROLI TJELESNE TEŽINE
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost stalnorastući su problem u današnjemu društvu. U mnogim zemljama više od polovice populacije ima problem s viškom kilograma. Prema podacima iz Hrvatske zdravstvene ankete gotovo 60 % odrasle populacije u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu. Svjetska zdravstvena organizacija i mnogi nacionalni zdravstveni autoriteti nakon provedenih su mjerenja zamolili prehrambenu industriju da na svjetskoj razini pridonese borbi protiv prekomjerne tjelesne težine i pretilosti.
Nužnost pri kontroli tjelesne težine i najbolji način njezina provođenja uravnotežena je prehrana, čemu u velikoj mjeri pridonosi smanjeni kalorijski unos i povećana tjelesna aktivnost. Niskokalorijska sladila mogu nam pomoći u redukciji energijskoga unosa bez znatne promjene okusa, a pritom daju mogućnost uživanja u slatkome okusu bez dodatnoga kalorijskoga unosa. Kao sastojak hrane ili pića ili kao samostalna stolna sladila ona mogu pomoći ljudima koji nadziru kalorijski unos u okviru uravnotežene prehrane. Zamjena za šećer u obliku niskokalorijskoga sladila nudi učinkovit i povoljan niskokalorijski unos, a uporaba sladila u okviru ostalih metoda kontrole težine može imati važnu ulogu u prevenciji prekomjerne tjelesne težine i pretilosti.
2. NISKOKALORIJSKA SLADILA PRIDONOSE ZDRAVLJU ZUBI
Što više ugljikohidratne hrane jedemo, aktivnije su bakterije u ustima koje proizvode štetne kiseline, a koliko će se brzo stvoriti karijes ovisi naravno i o stanju zubi i o tome koliko se brinemo o njima i zato je dentalna higijena iznimno važna.
Kako niskokalorijska sladila ne sadržavaju fermentirajuće ugljikohidrate, ona ne pridonose nastanku kiselina koje pogoduju razvoju karijesa te time znatno doprinose zdravlju zubi, čak i kad nismo u mogućnosti oprati zube nakon svakoga obroka. Niskokalorijska sladila također se upotrebljavaju kako bi poboljšala okus proizvoda za zubnu higijenu pridonoseći time prevenciji karijesa. Poznato je da se zubne paste i vodice za ispiranje usne šupljine s prihvatljivim okusom upotrebljavaju više i dosljednije od onih s „medicinskim” okusom, pogotovo kod djece.
3. SLADILA POMAŽU KVALITETI ŽIVOTA OSOBA S DIJABETESOM
Pojam dijabetes označuje metabolički poremećaj koji se očituje kao povišena razina glukoze u krvi. Dijabetes nastaje kada gušterača ne proizvodi inzulin ili ga proizvodi u vrlo malim količinama. Inzulin je hormon koji održava razinu glukoze više-manje stalnom. Razina glukoze normalno raste nakon obroka kada se ugljikohidrati razgrađuju u manje jedinice, kao što je glukoza, i prenose krvotokom.
Važnost uporabe niskokalorijskih sladila kod osoba s dijabetesom nije upitna. Niskokalorijska sladila nude ljudima s dijabetesom mogućnost da uživaju u slatkome okusu bez negativnoga učinka, smanjujući time znatan unos kalorija koji većim dijelom dolazi iz ugljikohidratne hrane. Štoviše, niskokalorična hrana pomaže ovoj skupini ljudi u kontroli tjelesne težine. Kao i prehrana ostale populacije, prehrana ljudi s dijabetesom trebala bi biti bogata vlaknima, koja prirodno reguliraju razinu glukoze u krvi, i određenom količinom složenih ugljikohidrata kombiniranih s ostalim makronutrijentima u određenome omjeru. Složeni se ugljikohidrati nalaze u žitaricama, voću i povrću.
Izvor: ISA, International Sweeteners Association