Stalno se pitam zašto je moja kolegica uspješnija, poznatija i ima veću plaću?

Teško mi je ovo priznati: već me dulje izjeda osjećaj ljubomore i zavisti prema kolegicama na poslu. Radim u timu i prilično sam uspješna, no stalno se pitam kako moja kolegica uspijeva izgledati tako sabrano i sređeno, a ja ne? Zašto je ona uspješnija, poznatija i ima veću plaću?

Na početku na to nisam obraćala pozornost, no takve misli počele su me sve više opterećivati i ne mogu ih se lako riješiti. Često imam osjećaj da su me svi prestigli, a toliko se trudim cijeli život. Ljuta sam, frustrirana i jednostavno “grizem” sve oko sebe. Kako da se lakše nosim sa zavišću i ljubomorom?

Martina iz Zagreba

Kad govorimo o razlikama između ljubomore i zavisti, možemo reći da se zavist javlja kad poželimo nešto što druga osoba ima ili nastoji dobiti, dok se ljubomora manifestira kao strah od gubitka nekoga ili nečega što je već u našem životu.

Zavist obično uključuje dvije osobe, a ljubomora najčešće uključuje tri osobe. Zavist obično prate emocionalne reakcije vezane za ljutnju i prijevaru, a ljubomora često može dovesti do paranoje, osjećaja nesigurnosti i straha.

Zavist se najčešće javlja kad želite nešto što netko drugi ima ili osjećate potrebu da se postavite između nekoga drugoga i njegova cilja – odnosno nastojite dobiti cilj za sebe ili naprosto spriječiti drugoga da ga postigne. Zavist može štetno utjecati na odnose i narušiti ih pa problem treba riješiti što prije.


Bertrand Russell rekao je da je zavist jedan od najjačih uzroka nezadovoljstva. To je univerzalni i najnesretniji aspekt ljudske prirode jer ne samo da je zavidna osoba nezadovoljna vlastitom zavisti nego često želi da se nesreća dogodi drugima. Umjesto da promoviramo bliskost i zajedništvo, zavist vodi k anonimnosti i distanciji.

Zapamtite: bogati smo ili siromašni, lijepi ili ružni, mladi ili stari, pametni ili glupi, uspješni ili neuspješni, sretni ili nesretni... ovisno o tome s kim se uspoređujemo.

Premda zavist ima negativan predznak, to nije nužno loš osjećaj. Ako nije popraćen namjerom negativnog djelovanja prema osobi kojoj smo zavidni ili prema stvari koju netko ima, može nam biti od koristi za osobni razvoj i poticati nas da postižemo još više.Zavist možete pozitivno usmjeriti i u nekim svakodnevnim situacijama.

Sljedeći put kad osjetite zavist zapitajte se što prouzročuje takav osjećaj. Promislite iskreno je li vam samo krivo zbog toga što je netko uspio, dobio nešto ili ostvario, jer ne želite da on to ima ili ste zapravo zavidni zato što to želite i vi, a nemate... Ako je vaš odgovor da i vi to želite, taj osjećaj vam može biti pokazatelj jeste li dobro postavili svoje ciljeve i idete li u onom smjeru u kojem želite.

Preispitajte vlastite plodove rada i kriterije uspjeha. Možda i vi želite biti uspješniji pa pokušajte, umjesto da ste zavidni i pasivni, dopustiti takvom osjećaju da se razvije u pravom smjeru i izvucite iz njega korist, poduzmite akciju. 
Odredite prioritete, odlučite želite li doista napredovanje ili možda više volite imati manje odgovornosti, a više slobodnog vremena. Ako odlučite da je rasti na korporativnoj ljestvici važno, poduzmite konstruktivne korake da tamo i stignete.

Možda ćete morati nadograditi svoje vještine ili imati mentora, no ako znate svoje vrijednosti i ciljeve, bit ćete manje rastrojeni zbog onoga što drugi imaju ili nemaju, a više ćete se baviti sobom.

Umjesto da se samosažalijevate, pogledajte veliku sliku: ako osoba kojoj zavidite uspije u svom zadatku, tvrtka će imati koristi od toga, a pozitivni učinci širit će se i na druge zaposlenike.

Umjesto da se uspoređujete sa suradnicima, osvijestite svoje prednosti i postignuća, budite zahvalni na svojim talentima. Zapamtite: bogati smo ili siromašni, lijepi ili ružni, mladi ili stari, pametni ili glupi, uspješni ili neuspješni, sretni ili nesretni... ovisno o tome s kim se uspoređujemo.

>>Stalno se brinem i bojim se da li ću dobiti otkaz

>>Zavođenje ili manipulacija? Ljudi pronalaze različite načine da bi se okoristili i napredovali na poslu