Doba godine kad se mošt pretvara u vino odlična je prigoda za ponavljanje određenih činjenica o omiljenom napitku u kojem svakodnevno uživaju ljudi diljem svijeta. I to već duže od šest tisuća godina, piše Delish. Gotovo svaki narod ima vlastitu tradiciju proizvodnje vina, različite sorte grožđa, tehnike fermentacije i klimatske uvjete koji utječu na okus konačnog proizvoda. Kroz povijest, brojne su zajednice proizvodile vino, ističući njegova navodna ljekovita svojstva, a to se nije promijenilo sve do danas.
Početkom 2000-ih objavljen je niz studija u kojima se tvrdi da svakodnevno ispijanje čaše vina sa sobom nosi određene zdravstvene koristi. Nakon što su objavljeni rezultati istraživanja, za mnoge je to bio izgovor da nakon večere popiju čašicu više, no kako danas stojimo sa znanstvenim razmišljanjima? Nosi li svakodnevno ispijanje vina sa sobom zaista određene zdravstvene prednosti? I što bismo trebali imati na umu prije nego što otvorimo novu bocu?
Dok vino u umjerenim količinama može biti dio zdravog načina života, samo po sebi nije sasvim 'zdrava namirnica'. 'Godinama se u medijima pojavljuju tvrdnje da je čaša vina dnevno dobra za zdravlje srca. Međutim, na te tvrdnje treba gledati s oprezom', kaže Michelle Routhenstein, dijetetičarka za preventivnu kardiologiju iz EntirelyNourished.com.
Istina je da vino sadrži polifenole koji mogu pridonijeti važnim funkcijama u tijelu. 'Resveratrol, specifično prisutan u kožici crvenog grožđa, istraživao se zbog potencijalne uloge u smanjenju LDL kolesterola i sprječavanju zgrušavanja krvi', kaže Routhenstein. Ovi antioksidansi možda imaju potencijal smanjiti upalu i zaštititi kardiovaskularni sustav, no vino nije nužno najbolji način za njihovu konzumaciju. Količina antioksidansa u vinu može varirati, posebno između crnog i bijelog vina, a postoji mogućnost da su oni oksidirani i manje učinkoviti kada dođu do čaše.
'Još nema istraživanja koja pokazuju izravnu vezu između boljeg zdravlja srca i konzumiranja alkohola', ističe Kailey Proctor, registrirana dijetetičarka iz City of Hope Orange County u Irvineu u Kaliforniji. 'Važno je naglasiti da su sva alkoholna pića – uključujući crno i bijelo vino, pivo i žestoka pića – povezana s rizikom od raka.'
GALERIJA: Zloba im viri iz očiju: Ovo su najpokvareniji horoskopski znakovi
Nijedna količina antioksidansa ne može neutralizirati potencijalnu štetu koju donosi konzumiranje alkohola. Pretjerano i učestalo pijenje nosi značajne zdravstvene rizike, od problema s jetrom i srčanim bolestima do nekoliko vrsta raka. 'Kada pijete, tijelo metabolizira alkohol u kemijski spoj zvan acetaldehid, koji je klasificiran kao kancerogen', kaže Proctor. 'Acetaldehid može oštetiti DNA i pridonijeti stvaranju tumora te oštećenju stanica i jetre.'
Umjereno uživanje u piću, o kojem čest slušamo u javnosti zdravstveni stručnjaci definiraju kao maksimalno jedno do dva serviranja alkohola dnevno za muškarce i jedno serviranje za žene. Kod vina, jedno serviranje iznosi oko 1.5 decilitra. No, Proctor upozorava da 'ne postoji znanstveno utvrđena sigurna količina alkohola'. I redovita umjerena konzumacija može dugoročno utjecati na zdravlje srca i tjelesnu težinu.
'Redoviti unos alkohola može dovesti do tolerancije, ovisnosti i problema s funkcijom jetre, što potencijalno povećava rizik od bolesti jetre povezanih s alkoholom', kaže Routhenstein. Ipak, to ne znači da morate potpuno odustati od vina, ali je važno imati na umu potencijalne zdravstvene rizike kad ga konzumirate. 'Iako umjerena konzumacija jedne čaše vina 2-3 puta tjedno vjerojatno neće uzrokovati štetu, nije preporučljivo oslanjati se na vino zbog zdravstvenih koristi', kaže Routhenstein. Drugim riječima, uživanje u čaši vina tu i tamo nije nužno štetno, no nazivati vino 'zdravom hranom' prilično je pogrešno. Puno je bolje antioksidanse unositi direktno kroz cijelo grožđe, koje sadrži iste polifenole, ali i vlakna koja pomažu probavnom sustavu.
Žena skuhala večeru nakon koje je umrlo troje ljudi, među njima i bivši svekar i svekrva: 'Voljela sam ih'
Nikako ga ne pijem