Teško je u Dalmaciji ne popiti barem čašu pošipa, bijelog. Pravog Korčulanina, kako mu tepaju tamošnji vinari. Razvio se iz sjemenke kao samonikla loza, a prema zapisima, pronašao ga je i prvi razmnožio Marin Tomašić Barbaca u 19. stoljeću.
Da je autohtona sorta dokazali su znanstvenici s Agronomskog fakulteta 2002. godine, utvrdivši da orijentalna morfološka svojstva koja posjeduje zapravo naslijedio od svojih roditelja bratkovine bijele i zlatarice blanske bijele, od kojih je barem jedan sigurno podrijetlom s Istoka. Upravo to svojstvo navodilo je u početku ljude da vjeruju kako su ga korčulanski pomorci donijeli u svoje vinograde s Orijenta.
U početku se Pošip uzgajao i proizvodio zajedno s drugim sortama, no splitski Institut za jadranske kulture uvidio je veliki potencijal i mogućnosti te sorte te pokreće istraživanja na pošipu. Nakon godina rada i istraživanja najboljih položaja i tehnologije, pošip dobiva zaštitu geografskog podrijetla 1967. godine. Otada broj proizvođača i vrhunskih vina od pošipa samo raste. Naziv pošip vjerojatno je dobio zbog svojih jajolikih bobica, na vrhu pomalo šiljastih koji asocira na šiljasti dio krampa ili maškine – “šip”. No postoji i teorija da je umjesto u šumi, samonikla loza nađena na šipku.
A kako se u Smokvici kaže raste “po šipak” otuda je nastao – pošipak, koji je s vremenom izgubio zadnji slog u nazivu. Bila točna prva ili druga teorija, pošip najbolje rezultate daje na svojoj Korčuli, na položajima Čara i Smokvica. Međutim vrlo uspješno raste i na području Pelješca, Hvara, Brača, Mljeta i Lastova. Sve više se širi prema sjeveru Dalmacije, gdje zbog rane zriobe postiže dobre rezultate vina s nešto nižim alkoholima. Ima vrlo prepoznatljivu i ugodnu voćnu aromu, slamnato žute boje, izuzetno bogato i puno, toplo i gusto. Pogodan je za proizvodnu mladih, vrlo moćnih, vina. No dugo njegovanje i odležavanje dat će izvrsna vina, posebno ona odnjegovana u drvu. Sve češće se čuje želja dalmatinskih vinara koji u svom sortimentu imaju pošip da krenu u ozbiljniju i veću proizvodnju pjenušaca od njega. Takav pristup popularizirao bi pošip i vinski turizam u Dalmaciji.
>>Vino koje priča o ponosu vinogradara i težaka s najljepšeg poluotoka