Godišnji je odmor sinonim za opuštanje i bijeg od svakodnevice natrpane brojnim obvezama i stresom. A baš je stres sve češći pratitelj radnog čovjeka uoči, tijekom i nakon godišnjeg odmora. I dok je prije samo desetak godina uvriježeno bilo da se o stresu govori samo nakon povratka s godišnjeg odmora, danas je čovjek u neprestanom stresu. Budući da živi po pravilu “odmah i sada to napravi” našao se pred zidom. Puca po šavovima zbog nagomilanog posla i rokova koje ne može ispuniti, a sve mora stići. Doslovno s posla juri u automobil i kreće na godišnji odmor, na brzinu spremivši stvari i milijun sitnica koje će mu trebati.
Kumulirani umor
Paradoks je da pod stresom “uskačemo” u godišnji odmor, a onda nam trebaju barem dva tjedna da se oslobodimo stresa, da se priviknemo na mirniji ritam, na život bez sata, na opuštanje... I gle, mnogima je tada godišnji odmor – gotov! Ni približno nije odmorio svoj organizam i um od napora koji su ga pritiskali cijelu godinu, a izmoren se mora vratiti na posao gdje ga čekaju novi radni izazovi koje će sa sve većom mukom savladavati. I ako tako godinama kumulira taj umor i stres na poslu, na sigurnom je putu da oboli.
Ako je pak bolje sreće, pa ima čak tri tjedna godišnjeg, tek će trećeg tjedna “malo doći k sebi”, ali i opet je godišnji gotov.
Zasigurno se malobrojni sjećaju američkog istraživanja otprije petnaestak godina o učincima duljine trajanja godišnjeg odmora na zdravlje. Tamošnji su stručnjaci dokazali da ljudskom organizmu treba točno tri tjedna da se pribere, da dođe iz minus faze na nulu. I tek se tada počne odmarati, za što mu treba još dva tjedna! Samo takav odmor zajamčit će čovjeku da će se uspješno nositi sa svim poslovnim zahtjevima koji ga čekaju tijekom godine. I što je najvažnije, sačuvat će zdravlje.
Danas, međutim, kada smo zakoračili u 21. stoljeće, američko nam se istraživanje čini idealnim i nedohvatljivim, bolje reći utopijskim. Naime, u supereri sve razvijenije tehnologije, koja bi trebala biti u službi čovjeka, a sve se češće ispostavlja da čovjek postaje njezin rob, od pojedinca se očekuje mnogo. Umrežen je i premrežen s desecima poslova koje mora obaviti prema očekivanjima poslodavca. Pokušava sve stići, pri tome nerijetko nauštrb obitelji, što prouzročuje nove probleme, upozoravaju psiholozi.
Frustracija se nakuplja, pa kad dobije dva tri tjedna godišnjeg, računa s tim da će sve svoje probleme riješiti – na odmoru! To je potpuno pogrešan pristup, jer na godišnji bi trebao poći bez ikakvih očekivanja, barem što se tiče bračno-obiteljskih odnosa, inzistiraju stručnjaci. Gdje je zamka?
Godišnjem se odmoru radujemo i iščekujemo ga tijekom čitave godine. Baš zato što za vrijeme odmora pokušavamo nadoknaditi sve ono što propuštamo u svakidašnjem životu, razočaranje je neizbježno, upozoravaju psiholozi. Tada do izražaja dolaze i situacije koje su mnogim parovima – nove. Naime, dok se u svojoj užurbanoj svakodnevici naizmjence brinu za djecu jer rade u različitim smjenama, samo su prividno zadovoljni. Međutim, dok su na odmoru, nerijetko mnogi spoznaju da se – ne poznaju! I umjesto odmora i opuštanja javljaju se krizne situacije.
Ne brinite se
Zato nikad svoje nagomilane probleme i nedoumice ne rješavajte na godišnjem odmoru, upozoravaju stručnjaci. Opustite se i boravite što više u prirodi. Ako ste na moru, uživajte u plivanju, savjetuju psiholozi. I nastojte se osloboditi stresnih misli. Odbacite misli o budućnosti, o računima, ne brinite za budućnost djece, posla... jer s odmora ćete se vratiti umorniji nego što ste bili kad ste otišli.
Kada se čovjek suočava sa stresom, mora znati kako će sam sobom upravljati, a to uključuje djelovanje na svoje tijelo i tu psiholog dr. sc. Petar Turčinović izdvaja četiri elementa:
1. San – Kašnjenje u pakiranju prilikom dolaska i odlaska, intenzivan noćni život, duge vožnje, napregnut raspored aktivnosti na odmoru u želji da se što više vidi i doživi često dovode do nedostatka sna. To izaziva niz stresnih posljedica od kojih je posebno opasan mikrosan – kratki drijemež za volanom od 2 do 8 sekundi koji može izazvati nesreću. Stoga putujte naspavani, izvan “špice” i gužvi. Iskoristite jedan dan odmora prije i poslije putovanja za prilagodbu.
2. Kava i kofein – Koristiti je treba mudro jer nakon popijene šalice kave treba 15-30 minuta da kofein počne djelovati, a tada efekt traje tri do četiri sata.
3. Dosada – posebno je prisutna kod djece na dužim putovanjima ili za vrijeme kiše. Dobro je opskrbiti se knjigom iznenađenja, tabletom s dobrom filmom, nekom naizmjeničnom igrom poput „reci nešto dobro o svome suputniku“ ili pjevanjem u automobilu.
4. Napetost – Važno je isključiti se iz poslovnog mentalnog obrasca i zadnjih dana na poslu odvojiti nekoliko minuta zamišljajući ugodne aktivnosti koje ćemo raditi za vrijeme odmora.
>>Sa psom i mačkom na godišnji? To više nije problem ni u RH