Mnogi od nas ni ne razmišljaju o tome koliko hrane bacaju dok ne vide poražavajuće statistike poput ovih novih koje pokazuju da hrvatska kućanstva stvaraju čak 76 posto ukupnog otpada hrane u zemlji. Kada s druge strane znamo i kako jako puno ljudi i dalje živi u gladi iz dana u dan, znamo i da je vrijeme da se konačno osvijestimo i uvedemo neke promjene u svoj život.
Marina Matijević, mnogima poznatija kao Ja bolji građanin, pokazat će vam sedam načina na koje možete uštedjeti novac i učiniti nešto dobro za prirodu.
VEZANI ČLANCI:
1. Pišite popis za kupovinu: "Kada imam ovakvu listu, otići ću u dućan i točno prema ovom popisu ću kupovati. Nikada ne idite u trgovinu praznog želudca! - Mislim da nam se to svima dogodilo. I onda dođeš u trgovinu i vidiš na polici i ovo i ono, pa kupiš većinu toga što ti zapravo ne treba", savjetovala je.
2. Adekvatno pohranite kupljene proizvode: Pravilnom pohranom možemo hrani znatno produljiti vijek trajanja i svježinu. Marina je iskoristila primjer povrća koje često ostane zaboravljeno u frižideru - salate, mrkve, začinskog bilja i mladog luka. Salatu odmah kada je kupi opere i osuši te tako pohrani u frižideru, a mrkva, začini i mladi luk dulje zadržavaju svježinu jer ih čuva u čaši vode u frižideru. "Ako niste na vrijeme primijenili savjete te vam je povrće ipak klonulo, i dalje ga možete spasiti! Odvojite listove i stavite ih u ledenu kupku koja će povratiti svježinu i hrskavost", glasio je njezin drugi savjet.
3. Koristite zamrzivač: "Mislim da trebamo naučiti koristiti zamrzivač u punom kapacitetu, zato što stvarno spašava", rekla je dok je prebacivala ostatke variva od povrća u posudu u kojoj će ih zamrznuti. Naglasila je i da je bitno iskoristiti posude koje već imamo za zamrzavanje, pa tako ona često za te svrhe koristi kutije od sladoleda, a može se koristiti i staklenke kod kojih samo treba paziti da nisu napunjene skroz do vrha. Jedna od namirnica koja voli zamrzivač, no ljudi ju češće radije bace nego zamrznu, je kruh. Marina je navela da se radi o namirnici koju, uz voće i povrće, najčešće bacamo. Ona ostatke kruha pohranjuje u platnenoj vrećici u zamrzivaču, a kada ga poželi jesti, ima još jedan savjet kako iz njega izvući najbolje. "Mogu ga pustiti da se lagano sam odledi, a mogu ga i staviti malo pod vodu i u pećnicu na 10 do 15 minuta. Bit će kao da sam ga sada kupila svježeg iz pekare", otkrila je.
4. Organizirajte hladnjak: "Jednom tjedno malo izorganizirajte što imate. Dobit ćete uvid što je dobro, a što treba potrošiti", predložila je Marina, koja je za vrijeme inventure frižidera pronašla mladi luk i kelj koji su se počeli sušiti, te sada zna da su upravo to namirnice koje treba ukomponirati u svoj sljedeći obrok. Za one koji ne stignu ili se ne sjete redovito provjeriti sadržaj hladnjaka, savjetuje na jednu kutiju napisati 'Potroši prvo'. U nju zatim možete spremati stvari blizu isteka roka trajanja, otvorene namirnice koje niste do kraja potrošili, te voće i povrće koje je počelo gubiti na svježini.
5. Naučite razliku između 'Upotrijebiti do' i 'Najbolje upotrijebiti do': Većina namirnica s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu - riža i druge žitarice, kava, keksi i grickalice, ulje, džemovi i začini - na sebi imaju rok trajanja 'najbolje upotrijebiti do' dok mliječni proizvodi i meso imaju rok trajanja 'upotrijebiti do'. " 'Upotrijebiti do' moramo poštovati jer namirnica više nije sigurna za konzumaciju poslije isteka tog roka. Međutim, većina proizvoda ima oznaku 'najbolje upotrijebiti do'. Što to znači? Recimo, keksi nakon isteka tog roka neće biti onako hrskavi kao što su bili, a kava neće imati aromu koja vas baca na pod, no oni su i dalje sigurni za konzumaciju nakon isteka roka 'najbolje upotrijebiti do' ", objasnila je.
VEZANI ČLANCI:
6. Pripremite adekvatnu količinu hrane: "Kod nas se za obiteljskim stolovima često čuje 'Ako nije ostalo, bilo je malo'. Mislim da je to baš onaj 'stop' znak na putu smanjenja bacanja hrane. Ne moramo spremati više količine. Trebamo spremati količine koje su adekvatne za našu obitelj", naglasila je Marina. Ovdje je njen najveći saveznik kuhinjska vaga na kojoj mjeri koliko će riže ili tjestenine upotrijebiti u jednom obroku za svoju obitelj. Mjera riže po osobi, otkrila je Marina, iznosi 50-60 grama za prilog ili oko 80 grama ako se sprema rižoto, no najbolje je da sami otkrijete što odgovara vašem kućanstvu.
7. Odvajajte biootpad i kompostirajte: Organski otpad može se odvajati preko gradskog biootpada ili kompostiranjem u dvorištu, no brojni to ne rade, smatrajući da će se ostaci hrane razgraditi bilo gdje jer se radi o organskom otpadu. "Jednom kada taj organski otpad dođe do deponija, tamo nema dotoka kisika. Jednostavno se dogodi da je taj organski otpad zatrpan plastikom, metalom ili papirom pa mikroorganizmi ne mogu obavljati svoj posao", objasnila je Marina. Istaknula je da ostaci obroka ne smiju ići u spremnik za biootpad, no zato smiju kosa, sitni komadi drva, talog od kave, otpad koji nastane kod pripreme hrane, male količine zemlje i papira... Za kraj, Marina se uputila u Dugu Resu kod Marije koja u vrtu odvaja biootpad u kompostere već sedmu godinu. Ona u plastične kantice skuplja organski otpad te ga, kada se posude napune, skuplja u posebnim kantama u vrtu. Kaže da je potrebno otprilike dvije godine da se hrana i trava koju ubaci pretvore u kompost.
Nadamo se da ste naučili nešto korisno te da ćete pokoji savjet početi upotrebljavati i tako smanjiti količinu hrane koju bacate. Do sljedeće epizode Zelene Akademije, više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja! Zelena akademija edukativni je projekt u sklopu Rezolucije Zemlja namijenjen educiranju mladih ali i onih nešto starijih o važnosti ekologije i “zelenog razmišljanja” u najpopularnijem, video formatu. U Zelenoj akademiji surađujemo sa stručnjacima i „zelenim“ influencerima koji svojim savjetima i primjerom pokazuju kako možemo promijeniti način razmišljanja i ponašanja.
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja gdje u samo nekoliko klikova možete posaditi stablo!