Trebaju li zapadnjačke metropole koje vrve milijunima stanovnika na ulazima imati posebna upozorenja "opasno za zdravlje"?! Nova istraživanja pokazuju da to i ne bi bila loša ideja.
Sve veći broj istraživanja pokazuje da su djeca koja su rođena i odrastaju u velikim gradovima suočena s većim brojem zdravstvenih problema koji utječu na njihovo fizičko i psihičko zdravlje.
Ovaj problem predstavlja sve veću prijetnju s obzirom na to da sve veći broj ljudi živi u gradovima.
Početkom 20. stoljeća samo 14 posto svjetske populacije živjelo je u gradovima, a prije tri godine taj se broj povećao na 50 posto. Do 2050., predviđa UN, u gradovima će živjeti više od 70 posto svjetske populacije.
Stanovnici gradova bolje se nose sa životom u usporedbi sa svojim "kolegama" iz ruralnih sredina. U prosjeku su bogatiji i imaju bolje mogućnosti zaposlenja. Uživaju u obilju, imaju vrhunsku zdravstvenu zaštitu i čistoća je na znatno višoj razini. Ipak, upravo zbog života u gradu u povećanom su riziku od kroničnih zdravstvenih poremećaja kao što su duševne bolesti, bolesti imunološkog sustava, artritis, bolesti srca, rak i problemi s plodnošću. I kako gradovi postaju sve nastanjeniji, ovi problemi postat će još gori.
Posljednja istraživanja pokazuju, javlja Daily Mail, da urbano zagađenje utječe na osobe i prije njihova rođenja te stvara sklonost lošem zdravlju tijekom cijelog života.
Znanstvenici su otkrili da su bebe rođene u gradovima veće i teže, što je inače dobar znak, od onih rođenih na selu, ali kada su usporedili posteljice rodilja iz grada i sela uvidjeli su kako gradske mame u krvi imaju znatno višu razinu kemijskih zagađivača zvanih ksenoestrogeni baš kao i njihova tek rođena djeca.
Ksenoestrogeni su industrijske kemikalije koje na tijelo utječu slično kao i ženski hormon estrogen, a može ih se pronaći u mnogim ljudskim tvorevinama kao što su benzinske pare i prisutniji su u industrijskim zonama nego u ruralnim područjima.
Uz to što uzrokuju pretjerani rast fetusa, povezuje ih se i s pretilošću, hiperaktivnošću, preuranjenim pubertetom, problemima s plodnošću i rakom pluća, dojki i prostate.
Španjolski znanstvenici sa sveučilišta u Granadi ustanovili su da gradske majke, iako su starije i u prosjeku mršavije od seoskih, rađaju veću djecu. Voditeljica istraživanja, doktorica Maria Marcos, sigurna je da ksenoestrogeni uvelike utječu na razvoj nerođenog djeteta, a zrak u gradovima, kako stoji u njezinu izvješću, može uvelike omesti normalan razvoj djeteta.
Prošle godine laboratorijsko istraživanje znanstvenika s državnog sveučilišta Ohio pokazalo je da urbano zagađenje može prouzročiti metaboličke promjene kod djece što rezultira povišenom razinom šećera u krvi te većom otpornošću na inzulin što može uzrokovati obolijevanje od dijabetesa tipa 2.
Još jedna negativnost života u gradu jest i odrastanje unutar četiri zida svoga doma. Odrastanje u zatvorenom prostoru također ugrožava zdravlje djece, a najviše razvoj njihovih očiju. Naime, djeca koja veći dio svoga dana provedu u zatvorenom prostoru podložna su razvoju kratkovidnosti, a kod djece koja se igraju izvan svog doma mogućnost obolijevanja od kratkovidnosti za jednu je petinu manja.
Gradski život "okrivljen" je i za to što urbana mladež češće obolijeva od astme i alergija zbog toga što od rane dobi nisu izloženi bezopasnim mikrobima iz tla s kojima se seoska djeca svakodnevno susreću igrajući se u blatu, ležeći na travi ili tapkajući po lokvama.
Ipak, u gradskom životu možda najviše zabrinjava stres koji je u urbanim zajednicama dio svakodnevice. Istraživanje doktora Glyna Lewisa s londonskog Instituta za psihijatriju pokazuje da je mogućnost shizofrenije dva puta veća kod ljudi koji su rođeni i odrasli u gradovima.
Stanovnici gradova također su podložniji depresiji i bipolarnom poremećaju, a povećan je i rizik od anksioznih poremećaja kao što su napadaji panike, fobije i opsesivno-kompulzivni poremećaji.
Ma najvecu depresiju imaju oni koji rade, a od rada ne mogu zivjeti kao ljudi